„Zamislite da su biskupi Katoličke crkve, svećenici i drugi odgovorni u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini govorili o tome da se ustaški zločini nikako ne smiju opravdavati i da se u javnosti ne smije izgovarati fašistički pozdrav ‘Za dom spremni’. Mislim da bi stanje bilo potpuno drugačije“, kaže teolog i publicist fra Drago Bojić u HRT-ovoj emisiji „Razgovor s razlogom“. Osvrćući se na društvenu atmosferu u Hrvatskoj, Bojić upozorava da ono što se posljednjih godinu dana događa na ulicama i u javnom prostoru upućuje na društvo koje je, kako kaže, „moralno i duhovno jako zaglibilo“. U razgovoru se dotaknuo i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, rekavši kako smatra problematičnim što su ljudi čije obitelji u BiH žive stoljećima prihvatili status dijaspore u vlastitoj zemlji.

„Dolazim iz male sredine. Svi ti naši 'veliki' političari javno će reći: 'Da, te su žene žrtve i zaslužuju svaku pomoć'. Ali, u kolokvijalnim razgovorima, za njih su one 'ustaške i četničke da-ne-kažem-što'“, tako je vinkovačka odvjetnica i nekadašnja novinarka Višnja Mišin objasnila zašto žrtve ratnih silovanja do danas o tome šute, pitanje koje je postavljeno na okruglom stolu „Ostvarivanje prava žrtava seksualnog nasilja u ratu: Jesu li prava i pravda zaživjeli u praksi?“, što ga je u srijedu u Zagrebu organizirao Centar za žrtve rata ROSA. Okrugli stol ignorirali su predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, nadležnog za provedbu zakona, a zaključeno je da provedbu zakona valja poboljšati, jer od oko 2.200 žrtava seksualnog nasilja u ratu, koliko se procjenjuje da ih je bilo u Hrvatskoj, prava iz zakona ostvarilo je samo 228 osoba. 

Ovca Jagoda ovog ljeta neće na Dinaru. Umjesto odlaska na planinu, Jagoda sanjari o pašnjacima koje će propustiti. U kratkom filmu „Otkazano ljetovanje jedne ovce“, nastalom u produkciji Gone Fishing i u sklopu projekata Udruge Biom, iz perspektive ovce učimo o nestajanju transhumance. Za one koji nisu upoznati s ovim izrazom odmah ćemo reći kako je transhumanca tradicionalna praksa sezonskog premještanja stoke i pastira između nižih zimskih i viših ljetnih pašnjaka. Transhumanca je 2023. godine upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Na području hrvatskih planinskih krajeva takav je način stočarstva stoljećima oblikovao krajolik, a ostaci transhumance u Hrvatskoj danas se mogu pronaći u planinskim područjima Istre, Velebita, Ličke Plješivice i Dinare.