Želeći istaknuti Platonov značaj u filozofiji i važnost platonističke tradicije, A. N. Whitehead je 1929. godine ustvrdio da se cjelokupna (zapadna) filozofska tradicija sastoji od niza fusnota Platonu. Bez pretenzije da glavnog lika ovoga teksta uspoređujem s Platonom, već tek kao zgodan način da odmah uđem in medias res pa da nakon čitanja „Neispričanih priča“ Rajka Grlića smjelo postavim tezu kako bi se cjelokupna filmska, i šira kulturna povijest Jugoslavije i Hrvatske 20. i prvih godina 21. stoljeća, kao i politička povijest tih dviju država, mogle ispričati kao niz fusnota i komentara na ovu Grlićevu knjigu. A slučajnost je htjela da „Neispričane priče“ u drugom dopunjenom izdanju, osam godina od pojave prvog izdanja, pročitam tek sada - u travnju 2026. godine. 

ZagrebDox, međunarodni festival dokumentarnog filma, održat će se od 19. do 26. travnja na sada već tradicionalnoj lokaciji u Kaptol Boutique Cinema. Bit će to 22. izdanje jednog od najvažnijih dokumentarnih festivala u ovom dijelu Europe. ZagrebDox se održava pod palicom umjetničkog direktora Nenada Puhovskog i izvršnog direktora Hrvoja Pukšeca. Selektori su iz više od 2.000 prijavljenih filmova pomno probrali njih 112, koji će se prikazivati u šesnaest filmskih programa. Kao i uvijek, očekuje nas mnoštvo kvalitetnih dokumentaraca koji se ne boje zauzeti stranu i kritički progovoriti o svijetu u kojemu živimo, pritom ostajući daleko od svake propagande. Posjetitelje očekuje i niz popratnih događanja - od "DoXXL-a" i masterclassova do industrijskog programa "ZagrebDox Pro: Slow Pitch".

Stručnjaci kažu, a mi ćemo im vjerovati, da po obimu, znanstveni radovi u kojima se pisca Franza Kafku proučava premašuju sam njegov opus za milijun ili čak više milijuna puta. To ne mora nužno biti čudno, budući da je Kafka umro relativno mlad, uglavnom neostvaren kao pisac i poprilično nepoznat, te da je za sobom ostavio djelo zapravo neveliko obimom, a kojim su dominirala pisma, dnevničke bilješke, ponešto kratkih priča, te relativno malo novela i romana po kojima je kasnije postao poznat. S druge strane, Franza Kafku se zbog njegovog kasnijeg utjecaja na književnost 20. stoljeća, ali i zbog njegovih „predviđanja” daljnjeg tijeka povijesti, intenzivno proučava sve od srednjoškolskog doba nadalje. Za to ponajprije treba zahvaliti njegovom prijatelju i „promoteru” Maxu Brodu ...