„Dolazim iz male sredine. Svi ti naši 'veliki' političari javno će reći: 'Da, te su žene žrtve i zaslužuju svaku pomoć'. Ali, u kolokvijalnim razgovorima, za njih su one 'ustaške i četničke da-ne-kažem-što'“, tako je vinkovačka odvjetnica i nekadašnja novinarka Višnja Mišin objasnila zašto žrtve ratnih silovanja do danas o tome šute, pitanje koje je postavljeno na okruglom stolu „Ostvarivanje prava žrtava seksualnog nasilja u ratu: Jesu li prava i pravda zaživjeli u praksi?“, što ga je u srijedu u Zagrebu organizirao Centar za žrtve rata ROSA. Okrugli stol ignorirali su predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, nadležnog za provedbu zakona, a zaključeno je da provedbu zakona valja poboljšati, jer od oko 2.200 žrtava seksualnog nasilja u ratu, koliko se procjenjuje da ih je bilo u Hrvatskoj, prava iz zakona ostvarilo je samo 228 osoba. 

O valu otkaza novinarima početkom devedesetih treba govoriti ne samo zato da bi se utvrdile činjenice i pokušalo razumjeti što se točno i zašto dogodilo, nego i zbog novinarstva danas, jer je u težoj situaciji nego prije tri i pol desetljeća, kazao je novinar i pisac Ivica Đikić, urednik knjige „Sve po spisku – etnički motivirani otkazi novinarima devedesetih“ novinara i publicista Rade Dragojevića, na promociji izdanja održanoj u petak, 6. studenoga, u Novinarskom domu u Zagrebu. Na temelju trogodišnjeg istraživanja, razgovora sa žrtvama čistki i drugih sugovornika te čitanja arhiva – istina oskudnih – Dragojević je na dvjestotinjak stranica ispisao izvještaj koji, prema Đikićevim riječima, „nije pionirski, ali jest najsveobuhvatniji“ rad na tu temu. Đikić je uređujući knjigu, pokušavao razumjeti zašto su, zapravo, otpuštali tolike ljude.

Ovca Jagoda ovog ljeta neće na Dinaru. Umjesto odlaska na planinu, Jagoda sanjari o pašnjacima koje će propustiti. U kratkom filmu „Otkazano ljetovanje jedne ovce“, nastalom u produkciji Gone Fishing i u sklopu projekata Udruge Biom, iz perspektive ovce učimo o nestajanju transhumance. Za one koji nisu upoznati s ovim izrazom odmah ćemo reći kako je transhumanca tradicionalna praksa sezonskog premještanja stoke i pastira između nižih zimskih i viših ljetnih pašnjaka. Transhumanca je 2023. godine upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Na području hrvatskih planinskih krajeva takav je način stočarstva stoljećima oblikovao krajolik, a ostaci transhumance u Hrvatskoj danas se mogu pronaći u planinskim područjima Istre, Velebita, Ličke Plješivice i Dinare.