U istraživanju koje je objavio Deloitte u studenom 2020. godine o utjecaju pandemije Covid-19 na zaposlene žene i o tome kako poslodavci mogu spriječiti pogoršanje situacije u području rodne ravnopravnosti, skoro 82 posto ispitanih žena izjavilo je da je pandemija negativno utjecala na njihove živote, dok je gotovo 70 posto žena koje su iskusile negativne aspekte pandemije zabrinuto zbog mogućnosti napredovanja u karijeri.

Deloitteovo istraživanje, kojim je ispitano oko 400 zaposlenih žena širom svijeta, otkriva utjecaj pandemije na ravnotežu između posla i privatnog života, kao i na opće zdravlje i stanje zaposlenih. Istraživanje ukazuje na to kako bi pandemija mogla ugroziti napredak koji je postignut posljednjih godina u području rodne ravnopravnosti na radnom mjestu. Ispitanice koje su doživjele promjene u svojoj svakodnevici kao posljedicu pandemije, ukazale su da sada imaju više obaveza u vidu kućanskih poslova (65%), a trećina je rekla kako su na poslu također opterećenije uslijed pojave pandemije. One koje su navele negativne utjecaje kao rezultat promjena u svakodnevnim aktivnostima, kao glavne negativne posljedice navode: utjecaj na fizičko stanje (40%), nemogućnost usklađivanja radnih i životnih obaveza (40%) i utjecaj na psihičko stanje (39%).

One ispitanice koje kod kuće brinu o djetetu ili nekom drugom članu obitelji suočavaju se s posebnim izazovima. Tako se kod 75 posto žena znatno promijenila životna dinamika jer su im se obveze utrostručile – sa 17% prije pandemije na 48% u vrijeme istraživanja. Uz to, većina žena koje su majke prijavila je dodatne obveze vezane za brigu o djeci (58%) i odgovornosti za obrazovanje/nastavu kod kuće (53%).

S druge strane mnoge žene koje nemaju obvezu brige o djeci osjećaju pritisak da moraju uvijek biti dostupne na poslu (53%) više od onih koji imaju tu vrstu obaveze (44%), što donosi različite tipove izazivača stresa. Žene koje nemaju obvezu brige o drugim osobama više su opterećene na poslu od onih koje takvu obvezu imaju (58% u odnosu na 41%). Mnoge žene, također, vide utjecaj pandemije kao prijetnju svojoj karijeri. Prilagodile su svoj svakodnevni život situaciji, ali su zabrinute zbog utjecaja koji bi pandemija mogla imati na njihov napredak u karijeri, i kratkoročno i dugoročno.

U Europskoj uniji žene predstavljaju 76 posto od ukupnog broja osoba zaposlenih u sektoru zdravstva (FOTO: HINA/EPA/Jessica Pasqualon)

Iako velika većina ispitanih žena vidi mogućnost napredovanja u karijeri tijekom sljedeće godine. Primjerice, unapređenjem ili povećanjem plaće, promjenom pozicije, ili dobivanjem veće odgovornosti, 60% njih se pita žele li uopće napredovati kada „stave na vagu“ što to sve podrazumijeva. Na primjer, 23% ispitanica koje smatraju da bi trebalo uvijek biti na raspolaganju kada je u pitanju posao, plaše se kako će na kraju morati birati između privatnih obveza i karijere, a 10% smatra da će možda morati napraviti pauzu u karijeri ili čak u potpunosti napustiti posao.

U rujnu 2020. godine Europski parlament je objavio studiju o uzrocima pojačane rodne nejednakosti kao posljedicu zbog krize nastale uslijed pandemije virusa COVID-19. Pojačana rodna nejednakost posebno je vidljiva među zdravstvenim radnicima i radnicama. U studiji se navodi kako u Europskoj uniji žene predstavljaju 76 posto od ukupnog broja osoba zaposlenih u sektoru zdravstva; to je nešto više od svjetskog trenda gdje je to približno 70 posto. Unatoč većem udjelu žena koje su zaposlene kao zdravstvene radnice te profesionalnom riziku s kojim se suočavaju tijekom pandemije, WHO i dalje izvještava o platnom jazu od 11,5 posto između muških i ženskih zdravstvenih radnika koji obavljaju isti posao za vrijeme jednakog radnog vremena. Uz njih, ključne radnice koje se isto tako izlažu većem riziku od prijenosa bolesti su žene zaposlene u proizvodnji ili preradi hrane, obrazovanju, žene koje rade s djecom i radnice u trgovinama maloprodaje i veleprodaje. Navedene sektore Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti identificirao je kao potencijalna virusna žarišta, a žene su u njima također prezastupljene. Žene su također nesrazmjerno zaposlene u zanimanjima poput čistačica i osobnih njegovateljica. Radnice u tim poljima često imaju izrazito niske plaće iako trenutno rade u opasnim uvjetima.

Tijekom pandemije i karantene povećao se neplaćeni rad u kućanstvima s djecom i za muškarce i za žene, no i dalje je ženski neplaćeni rad u kućanstvu veći za 15 posto. Uz to, utvrđeno je da su žene u većem postotku u odnosu na muškarce izgubile posao tijekom pandemije. Samohrane majke nemaju s kime podijeliti „teret“ pojačane skrbi za djecu. Čak 85 posto samohranih roditelja u EU čine upravo žene, a samohranih je kućanstava u Europi 15 posto.Od toga je 48 posto samohranih majki ugroženo siromaštvom.

Za mnoge žene i djevojke dom nije sigurno mjesto tijekom pandemije, što posebice dolazi do izražaja tijekom „lockdowna“. Tijekom pandemije se povećao broj slučajeva obiteljskog nasilja u cijeloj Europi, a pokazalo se da su neke skupine žena izložene većem riziku. Žene s invaliditetom suočavaju se s dva do tri puta većom vjerojatnosti da će doživjeti nasilje od strane partnera i članova obitelji.

U Europi 56 posto žena starijih od 80 godina živi samo (FOTO: HINA/EPA/Bienvenido Velasco)

Statistike pokazuju i kako žene žive duže od muškaraca. Kao posljedica toga, mnoge žene u starosti žive same. U Europi 56 posto žena starijih od 80 godina živi samo. Žene koje ne žive same, ili žive s članovima obitelji ili žive u domovima za starije osobe. A domovi su se pokazali kao izuzetno opasna mjesta za prijenos virusa što predstavlja ozbiljan rizik za tako ranjivu populaciju. Gotovo polovica smrtnih slučajeva od COVID-19 u Europi dogodila se u ustanovama za dugotrajnu njegu. A od 30 zemalja s najvećim postotkom starijih ljudi, njih 29 je u Europi. 

Točan broj žena umrlih u Europi uslijed zaraze uzrokovane koronavirusom i dalje se ne zna zbog toga što mnoge zemlje ne uključuju takve podatke u službeno izvještavanje.

Prošlog mjeseca obilježen je Međunarodni dan žena, povodom čega je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao tematsko događanje „Žene i virus COVID-19“ na kojem se govorilo o učinku pandemije na napredak postignut u borbi za rodnu ravnopravnost te o snazi i spremnosti žena na brzu reakciju u kriznom menadžmentu.

U uvodnom govoru voditeljica Ureda EP-a Violeta Simeonova Staničić podsjetila je kako je Parlament u siječnju donio rezoluciju o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19. U njoj su identificirani brojni negativni utjecaji pandemije na ravnopravnost: od pitanja porasta obiteljskog nasilja, do tereta neplaćenog rada i gubitka radnih mjesta.

„No rezolucija sadrži i preporuke za prevladavanje ovih negativnih utjecaja“, kazala je Simeonova Staničić te istaknula da je Europski parlament najavio kako će u idućem periodu pažljivo nadzirati uključenost rodne dimenzije u nacionalne planove oporavka.

Na drugom panelu „Žene liderice i virus COVID-19“, Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemens Hrvatska, upozorila je da je prema istraživanjima indeks rodne ravnopravnosti utjecajem pandemije pogoršan. 

„Trajat će 50 godina duže zbog ove krize dok ne izbalansiramo odnose. Mislim da moramo aktivnije postupati. Odgovornost je na nama ženama, ali treba angažirati i muškarce, jer ako razgovaramo samo međusobno, nećemo napraviti korak dalje“, zaključila je Lončar.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"