Čim je jučerašnji prosvjed protiv ACTA-e završio na naš e-mail javila se građanska inicijativa STOP ACTA i pokušala objasniti zašto tom međunarodnom sporazumu glasno i jasno treba reći ne. Ukazali su na neke sporne odredbe ovog sporazuma u kojoj vide opasnost i nepravde. S obzirom na paradoks da je ACTA top tema ovih dana, a da javnost o svemu hrabro diskutira, iako je slabo ili čak nimalo upoznata s ACTA-om, preporučamo da pročitate tekst aktivista i čujete što oni savjetuju hrvatskoj vladi po ovom pitanju

Inače, Anti-Counterfeiting Trade Agreement ili narodski ACTA-u možete pročitati, samo ako imate volje, na ovom linku. Do tada vas ostavljamo tekstu građanske inicijative STOP ACTA!

STOP ACTA (FOTO: Marina Kelava / H-alter.org)

Našim prosvjedom izražavamo protivljenje procesu kojim vlasti nekolicine zemalja potpisnica ugrožavaju otvoreni i neutralni Internet - onakav Internet kakav je doveo do globalne demokratizacije javnog govora, okupljanja i djelovanja. Taj proces pogodovat će cenzuri i narušavanju temeljnih građanskih prava.

Ovim prosvjedom također želimo ukazati na nepravde i opasnosti koje taj sporazum donosi našim društvima i izvan neposredne sfere internetske komunikacije. Njih je prepoznala globalna javnost, a netom i vlade i parlamenti Češke, Njemačke, Poljske i Slovačke koji su odbili ili odgodili ratifikaciju sporazuma. Mi isto zahtijevamo od Hrvatskog sabora i Vlade.

Te nepravde i opasnosti su sljedeće:

*1. ACTA je odraz globalne nejednakosti i sredstvo ekonomskog podčinjavanja manje razvijenih zemalja.*

*2. ACTA stvara okvir za privatnu pravdu korporacija i zaobilazi osnovne pravne standarde: temeljno pravo da nitko nije kriv prije no što mu je krivnja dokazana, pravo na sudski postupak i kaznu razmjernu počinjenoj šteti.*

*3. ACTA ugrožava ustavne slobode građana na iskazivanja mišljenja, javnog govora i okupljanja građana.*

*4. Potrebna je reforma autorskog prava, a ne reforma tehnološkog i pravnog uređenja internetske komunikacije.*

Transparent sa zagrebačkih prosvjeda (FOTO: Marina Kelava / H-alter.org)

*Imajući, dakle, u vidu štetne učinke ACTA-e, od Vlade i Hrvatskog sabora zahtijevamo:*

- da ne pristupaju sporazumu ACTA jer donosi opasnost po prava građana i prosperitet našeg društva, upravo kao što su to učinile Češka, Njemačka, Slovačka, Poljska;

- da u međunarodnim odnosima zauzmu kritičan stav protiv neujednačenog razvoja nametanjem ovakvih trgovinskih sporazuma;

- da krenu u reformu autorskog prava za digitalno doba.

*ACTA ima neizvjestan učinak po zaštitu intelektualnog vlasništva, a donosi izvjestan rizik po temeljna prava građana. ZAUSTAVIMO ACTA-u!*

Detalj sa Zrinjevca (FOTO: Marina Kelava / H-alter.org)

OTVORENO PISMO IVI JOSIPOVIĆU: Predsjedniče, razočarali ste nas!

I FANOVI PROTIV JOSIPOVIĆA: Predsjednika zbog ACTA-e napali prijatelji na Facebooku!

UHVAĆEN NA DJELU: Autor kontroverznog SOPA zakona i sam krši copyright

*Obrazloženje:*

*ad 1. ACTA je odraz globalne nejednakosti i sredstvo ekonomskog podčinjavanja manje razvijenih zemalja.*

ACTA je sporazum sastavljen u tajnosti, izvan okvira međunarodnih institucija, daleko od očiju javnosti. ACTA je nastala kao pokušaj najrazvijenijih zemalja da opstruiraju donošenje pravednijeg sporazuma u sklopu tijela Ujedinjenih naroda, a nakon što su manje razvijene zemlje pokušale ograničiti štetan utjecaj intelektualnog vlasništva na dostupnost životno važnih generičkih lijekova, tradicijskih znanja, naprednih tehnologija, najnovijih znanstvenih spoznaja i kulturnih dobara stanovništvima tih zemalja. Manje razvijene zemlje poput Indije, Kine, Brazila - a u pogledu intelektualnog vlasništva i Hrvatska spada među manje razvijene zemlje - odlučile su bojkotirati taj štetan sporazum. Podsjetimo naposljetku da je upravo zbog te maskarade, koja će ugroziti živote i prava građana, ostavku podnio Kader Arif, glavni raporter Europskog parlamenta u procesu dogovaranja sporazuma.

"Internet narodu" (FOTO: Marina Kelava / H-alter.org)

*ad 2. ACTA stvara okvir za privatnu pravdu korporacija i zaobilazi osnovne pravne standarde: temeljno pravo da nitko nije kriv prije no što mu je krivnja dokazana te pravo na sudski postupak i kaznu razmjernu počinjenoj šteti.*

ACTA omogućuje korporacijama da nameću sankcije koje su prije iziskivale sudski postupak. Teret dokazivanja krivice prebacuje se s tužitelja na optuženoga. Krivično djelo proširuje se na tzv. čin pomaganja. Dopuštaju se nerazumne financijske kazne koje nisu u razmjeru s počinjenom štetom, a polaze od logike da je svaki ilegalni primjerak jedan prodani primjerak manje. Pod krivično djelo prema odredbama ACTA-e spadaju podjednako prekršaji građana i komercijalne aktivnosti krivotvoritelja.

*3. ACTA ugrožava ustavne slobode građana na iskazivanja mišljenja, javnog govora i okupljanja građana.*

Proširenje kaznene odgovornosti na posrednike u internetskoj komunikaciji - kao što su pretraživači, telekom operateri, poslužitelji ili naprosto stranice koje linkaju na sporne sadržaje - vodit će k preventivnoj cenzuri sadržaja. Kako bi proveli mjere predviđene ACTA-om, zakonodavci i/ili posrednici u internetskoj komunikaciji mogu se odlučiti i za aktivni nadzor internetskog prometa, ugrožavajući privatnost korisnika, ili pak za isključenje optuženih iz internetske komunikacije - tzv. "three strikes" regulativa - čime ti korisnici bivaju diskriminirani i svedeni na građane lišene mogućnosti djelovanja, rada i pristupa javnim uslugama.

Democracy not found (FOTO: Marina Kelava / H-alter.org)

*ad 4. Potrebna je reforma autorskog prava, a ne reforma tehnološkog i pravnog uređenja internetske komunikacije.*

Predsjednik Republike Ivo Josipović je u krivu kada raspravu o ACTA-i svodi na pitanje piratstva i autorskih prava. U ovom sporazumu radi se o potkopavanju globalne ekonomske pravde, standarda kaznenog prava i prava građana kojih bi Predsjednik trebao biti svjestan. Međutim, ako raspravljamo o autorskim pravima, treba reći da su digitalne mreže donijele izobilje kulture i znanja tamo gdje je u analognom svijetu vladala oskudnost. Izobilje se ne da vratiti u oskudnost bez pravnog, institucionalnog, tehnološkog ili ekonomskog nasilja. Stoga, zaštitu autorskih prava i prosperitet stvaralaštva treba tražiti unutar reforme autorskih prava, a ne zadiranjem u tehnološko i pravno ustrojstvo internetske komunikacije, riskiranjem temeljnih prava i sloboda građana. Prijedlozi kako stimulirati stvaralaštvo i istovremeno osigurati univerzalni pristup njihovim djelima u digitalnoj sferi postoje i ne treba zaobilaziti mogućnost dokidanja kriminalizacije većine građana zbog snage ekonomskih argumenata nekolicine velikih diskografa i Hollywooda.

Lupiga.Com