Na ovom mjestu donosimo kratak pregled (minulog) tjedna, što ćemo - pod egidom Sedam dana, ljudi i događaja - nedjeljom činiti od sada pa nadalje i ubuduće. Pregled događaja započinjemo s nedjeljom 19. siječnja, a završavamo sa subotom 25. siječnja. Što se dogodilo u Hrvatskoj, što u Ukrajini, što u Albaniji, a što u Srbiji - pročitajte na ovom mjestu. Pritom vas pozivamo da iznesete svoje viđenje prezentiranih događaja, odnosno da nam skrenete pažnju na događaje i ljude koje smo propustili, a koje smatrate važnijim od ovdje navedenih. Do daljnjega ostajte zdravo, plaćajte redovito porez i pazite da ne zaboravite pogledati Dnevnik.

Nedjelja, 19. siječnja

Afera s pomoćnikom ministra financija Brankom Šegonom u glavnoj ulozi pokazala je da hrvatski poduzetnici još uvijek najljepše cvjetaju kad ih se zalijeva vodom s državne pipe. Njome je, također, utvrđeno da je do državne pipe put najkraći kroz dvorište vladajuće političke stranke, bio u pitanju SDP ili HDZ. Sukob interesa pomoćnika ministra financija Šegona službeno još uvijek nije verificiran, a dok Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa o tome ne odluči ostaje nam tek da sumnjamo da je Branko Šegon iskoristio svoju poziciju da bi njegovo poduzeće dobilo kredit HBOR-a od nekoliko desetaka milijuna kuna.

Oplemenjeni dosadašnjim iskustvima s političarima-poduzetnicima, čvrsto smo uvjereni da je u pitanju slučajnost koja za rezultat ima poslovni probitak pomoćnika ministra Šegona. Jedna od najvećih SDP-ovih afera na svjetlo dana iznijela je i tinjajući sukob dvojice hrvatskih ministara, Gordana Marasa i Slavka Linića. Aferu Šegon ministar Maras doživio je kao priliku da u ovom sukobu preuzme inicijativu te doznali da je spomenuti nezadovoljan radom i transparentnošću Hrvatske banke za obnovu i razvoj, u kojoj ulogu glavnog nadzornika ima ministar Linić. Državni dužnosnici, poručio je Maras, nemaju što raditi u poslovima s HBOR-om i to se, dao je časnu političarsku riječ, više neće događati. Inšalah.  

 

Spavao na satovima diplomacije (FOTO: Lupiga.Com)

Ponedjeljak, 20. siječnja

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić tjedan je otvorio dajući na znanje da još uvijek ne jebe živu silu, osobito kad su u pitanju takve trice kao što su javni natječaji.

"Na Sveticama će biti izgrađen kamp hrvatske nogometne reprezentacije bez obzira na natječaj za upravljanje Športsko-rekreacijskim centrom Svetice. Nema javnog natječaja. Ja sam sretan da je konačno sazrila ideja, a vi ćete malo kasnije to shvatiti", poručio je gradonačelnik glavnog grada okupljenim novinarima te dodao da se ponaša "sukladno svojim ovlastima, poštujući proceduru, odluke i pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske". Dakako, nije u pitanju nikakva novina, ali zgodno je još jednom podsjetiti se tko je u hrvatskom glavnom gradu bog i batina i do koga trebate doći ukoliko kanite uspješno sudjelovati na kakvom natječaju za posao, zakup objekta, isporuku radova i usluga i slično.

Dok je najmoćniji čovjek Zagreba još jednom pokazao u kakvoj državi živimo, čelni čovjek izvršne vlasti Zoran Milanović u inozemstvu - u Albaniji - dokazivao je svoju nesposobnost, ovaj put na diplomatskom polju. Počeo je dobro: "Naš stav je da Albanija treba, po uzoru na druge države iz regije, početi pregovore što prije, i to je naša pozicija i u europskim tijelima." Dobro mu je išlo dvije, tri rečenice, a onda je zaključio: "Ne smatram ispravnim što je Srbija počela pregovore, a Albanija nije!". Albance je to možda obradovalo, od čega Hrvatska neće imati dodatne koristi, ali u susjednoj Srbiji bespotrebni premijerov dodatak neće biti dobro primljen. U diplomaciji takvi istupi nisu dobri, ali Milanović je neke sate diplomatske škole očito presjedio na ušima. 

 

Ukrajina između čekića i nakovnja (FOTO: Libcom.org)

Utorak, 21. siječnja

U Ukrajini su nastavljeni masovni prosvjedi građana koji imaju cilj spriječiti predsjednika Viktora Janukoviča da zemlju udalji od Europske unije i približi je Putinovoj Rusiji. Ukrajinski mediji javili su da su na ulicama Kijeva poginula tri prosvjednika. Predstavnici protuvladinog prosvjednog pokreta tvrde da su dvije žrtve ubijene policijskim snajperima, što ukrajinske snage sigurnosti demantiraju. U isto vrijeme, ukrajinski parlament bez rasprave donio je paket zakona koji drakonski ograničavaju slobodu prosvjedovanja. Novi zakoni propisuju da zatečeni u prosvjedima u pritvoru mogu biti zadržani do 15 dana. Dva tjedna pritvora Ukrajincima ne gine niti ako ih policija na ulici uhvati s kacigom na glavi ili s maskom preko lica. Zatvorska kazna predviđena je i za one koji blokiraju ulaz u državne institucije, što je praksa prosvjednika u Kijevu.

Policija je u utorak objavila da je u neredima ozlijeđeno 119 policajaca, dok kijevski gradski dužnosnici daju informaciju o 104 ozlijeđena prosvjednika. Predsjednik Januković poziva na smirivanje situacije i dijalog, dok bivši boksački prvak svijeta i oporbeni lider Vitalij Kličko zove Ukrajince iz drugih dijelova zemlje da dođu u Kijev i pomognu u svrgavanju Janukovića. Povodom događaja u Ukrajini izjavu je dao i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji tvrdi da su za zaoštravanje situacije u Ukrajini, između ostalih, krivi i pojedini europski političari. Moskva je, poručio je Lavrov, spremna posredovati između prosvjednika i vlasti ako se to od nje zatraži. Čelni čovjek Europske komisije Jose Manuel Barroso, pak, izrazio je zabrinutost zbog događaja u Ukrajini.

"Nastavit ćemo pažljivo pratiti situaciju, a također ćemo razmotriti moguće mjere EU-a protiv Ukrajine i procijeniti moguće posljedice za naše odnose", rekao je Barroso u ime ujedinjene Europe. Ukrajinci se, reklo bi se, nalaze između čekića i nakovnja. Prosvjedi na ulicama Kijeva nastavljaju se. 

 

Pozdrav iz Hrvatske (FOTO: Arhiva)

 

Srijeda, 22. siječnja

Europska komisija objavila je dokument pod nazivom Pregled nezaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi 2013. godine, u kojem se upozorava na značajan porast siromaštva unutar radno aktivnog stanovništva. U pitanju je, napominje se, jedna od najvidljivijih društvenih posljedica krize. Za siromaštvo zaposlenih radnika zaslužni su nedovoljan intenzitet rada, fleksibilni oblici rada poput povremenog i privremenog zapošljavanja, limitirani broj radnih sati i niske plaće. Siromaštvo zaposlenih najprisutnije je među radnicima s privremenim i povremenim poslovima.

U isto vrijeme, u Hrvatskoj nas uvjeravaju da je upravo fleksibilnost rada, odnosno  povremena i privremena zaposlenost pravi put za izlazak iz krize. Jednostavna računica kaže: Što su radnici siromašniji, to smo bliže izlasku iz krize. Za dodatna pojašnjenja ove računice pišite resornom ministru Mirandu Mrsiću.  

 

Trebate kredit? Pitajte Linića! (FOTO: Lupiga.Com)

Četvrtak 23. siječnja

Ministar financija Slavko Linić dobio je ideju za još jedan porez. Sudeći po novom prijedlogu Zakona o igrama na sreću, taj porez plaćat će i oni dobitnici koji na kladionicama ili na lotu dobiju iznose manje od trideset tisuća kuna, što do sad nije bio slučaj. Ubuduće će, čini se, biti dovoljno da dobijete više od 1.500 kuna pa da vam država istog trenutka zaviri u novčanik i uzme deset posto od dobitka. Ako, inšalah, na igrama na sreću dobijete više od trideset tisuća, a manje od 500 tisuća kuna, država će sebi uzeti 15 posto od dobitka, kao što je bilo i dosad. Dobici veći od pola milijuna oporezuju se sa 20 posto.

Porez na udisanje čistog hrvatskog zraka još uvijek nije propisan, a kad će biti - ne zna se. Više o porezu na disanje saznajte u kontaktu s ministrom financija Slavkom Linićem. Obnašate li kakvu državnu dužnost, usput ga pitajte možete li dobiti kredit od Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Veliki su izgledi da će vam kredit biti odobren.

 

Nedodirljivi nabijen na pravosudni organ (FOTO: Novilisthr)

 
Petak, 24. siječnja

Šou program zvani Josip Perković napokon je završen, barem što se tiče onog dijela koji se odigrava(o) u Hrvatskoj. Istaknuti hrvatski obavještajac napokon je izručen Njemačkoj, gdje će mu se suditi pod optužbom da je sudjelovao u organizaciji ubojstva Stjepana Đurekovića, direktora INA-e koji je koncem sedamdesetih i početkom osamdesetih sudjelovao u krađi novca iz INA-e, da bi potom pobjegao u Njemačku i pisao knjige o jugoslavenskom režimu.

Perković je izručen iako je u njegovom slučaju nastupila zastara. S jedne strane više je nego pravedno da se Perkoviću sudi, a s druge smo dobili potvrdu da Hrvatska nije baš najozbiljnija država. Ozbiljne države, naime, ne izručuju svoje obavještajce drugim državama, niti izručuju svoje građane drugim državama u slučajevima nastupanja zastare.

Potonje smo imali priliku naučiti na samom primjeru Njemačke, koja je Hrvatskoj zbog zastare odbila izručiti Ivana Radoševića, kojeg Hrvatska goni zbog gospodarskog kriminala. Nijemci su nam hladno poručili: Radoševićev slučaj je u zastari i nećemo vam ga izručiti. Kako bilo, lijepo je vidjeti kad se nekoć nedodirljivi hrvatski ljudi, kao što je to bio Perković, koprcaju u mreži pravosudnih organa pa makar to bio bili i njemački organi. Ukratko, Nijemci su Perkovića uspjeli nabiti na pravosudni organ, što mladoj hrvatskoj državi nije uspjelo.   

 

Kad se Vučić igra demokracije (FOTO: Wikipedia)

Subota, 25. siječnja

U subotu smo elaborirali vijesti iz susjedne nam Srbije, gdje je vicepremijer i najmoćniji srbijanski političar Aleksandar Vučić najavio prijevremene parlamentarne izbore. Prije nego je najavio izbore, Vučić je napravio izvanrednu pripremu. Pohapsio je niz srbijanskih "privrednika" pod sumnjom da su pljačkali državna poduzeća, a za vrat je stao i srbijanskom todoriću, koji se odaziva na ime Miroslav Mišković.

Pripremajući teren Vučić se nije obazirao na bolje demokratske običaje, nego je sebi izgradio poziciju čovjeka koji sudi i presuđuje. U građenju te pozicije ključnu ulogu su imali srbijanski mediji. Vučić je s medijima radio po receptu koji je hrvatski Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić koristio kad je upregnuo medije da sudjeluju u sudskom procesu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera.

Recept je ovakav: Markirate metu te medijima dostavite sve prljavštine koje ste o targetiranoj osobi uspjeli skupiti. Mediji suvišna pitanja ne postavljaju, nego stvaraju atmosferu linča, koja je u javnosti, kako srpskoj tako i hrvatskoj, uvijek lijepo primljena. Vučiću je, kao i Bajiću, recept uspio u potpunosti pa mu je sad preostalo tek da raspiše izbore i pokupi vrhnje. 

 Lupiga.Com