Udruga Franak provela je prošlog mjeseca veliko istraživanje o kreditima u Hrvata. Rezultati su pokazali da najveći dio ispitanika (35,4 posto) na kredite daje od pola do 75 posto mjesečnih primanja. I više od toga, 32,24 posto ispitanih, daje i preko 75 posto plaće za kredit. Kod 34 posto ispitanih dogodilo se da im je rata kredita veća od ukupnih mjesečnih primanja. Banke imaju, utvrdila je udruga, uvid u činjenicu da neki od njihovih klijenata naprosto nemaju od čega živjeti. Pogađate, bankare to previše ne zabrinjava.

 

Rezultati istraživanja koje je provela udruga Franak govore da pri podizanju kredita 29 posto ispitanih nije imala mogućnost izbora banke. Iz raznih razloga oni su kredit morali podići u banci koju im je uvjetovao bilo poslodavac ili investitor stambenog objekta. U nekim pak slučajevima samo jedna banka je procijenila da je osoba kreditno sposobna, dok su je sve ostale odbile.

Gotovo trećina ispitanika - 31 posto - uopće nije imala izbor valute. Kao najčešći razlog ispitanici navode da im je prilikom procjene kreditne sposobnosti rečeno da su, radi uvjeta da rata ne prelazi trećinu primanja, kreditno sposobni samo za kredit u švicarskim Francima. Zbog manjih kamata u vrijeme kad su dizali kredit, naime, rate vezane uz franak bile su niže nego rate za kredit s valutnom klauzulom u eurima u istom kunskom iznosu. Tako je bilo moguće da osoba nije kreditno sposobna za kredit u eurima, ali jeste u francima. Udruga Franak navodi da takav način procjene kreditne sposobnosti ukazuje na da su "banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične 'kreditne proizvode'".

Nositelji kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, pokazuje ispitivanje,  najvećim dijelom imaju između 30 i 39 godina, žive u kućanstvu s više članova obitelji (djecom) te imaju prosječna ili nešto viša osobnim primanjima u odnosu na hrvatski prosjek. Kod najvećeg broja ispitanika u uzorku u pitanju je stambeni kredit, a u većini slučajeva (63,45 posto) krediti su realizirani 2006. i 2007. godine. Bilo je to razdoblje kad su banke reklamirale stambene kredite vezane uz franak kao „akcijske“ s povoljnim uvjetima. Najveći broj stambenih kredita s valutnom klauzulom u francima podignut je u Zagrebačkoj banci (30,4 posto), Hypo Alpe Adria banci (21,4 posto) i PBZ-u (19,1 posto).

- Oni koji imaju kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima imaju dva problema, naglo povećanje rate i porast glavnice zbog čega je nemoguće prebaciti kredit u drugu valutu, prodati stan ili promijeniti banku. Povećanjem glavnice dužnici su postali taoci situacije. Kod 51,7 posto ispitanika koji imaju stambeni kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima radi se o povećanju mjesečne rate između tisuću i dvije tisuće kuna (prosjek 1675,66 kuna, odnosno 50,94 posto u odnosu na početnu ratu) dok se u čak 31,9 posto slučajeva radi o povećanju većem od dvije tisuće kuna, navodi udruga Franak.

Također, u jednom od zaključaka istraživanja kaže se sljedeće: "S obzirom na to da banke imaju uvid u sva primanja preko računa, činjenicu da nekome na rate kredita kontinuirano odlazi preko tri četvrtine osobnih primanja banke bi trebale svakako uzimati u obzir kao alarm. Banke bi u ovakvim slučajevima zajedno s  klijentima trebale pokušati naći rješenje prije nego se dogodi najcrnji scenarij. Udruga Franak stoga poziva banke na trenutno smanjenje previsokih kamatnih stopa, HNB na bolji nadzor kreditnog poslovanja banaka, a Vladu RH da hitno donese mjere (uključujući Zakon o osobnom bankrotu) kojima će  prekinuti trend povećanja broja ovrha nad domovima građana."

Podaci o istraživanju

Broj ispitanika – 1321 
 
U uzorku su najzastupljeniji krediti s valutnom klauzulom u CHF (84 posto)

Od vrsta kredita, najzastupljeniji su u uzorku stambeni kredit s valutnom klauzulom u CHF (69,6 posto), krediti za motorna vozila s valutnom klauzulom u CHF (11,2 posto) te nenamjenski krediti s valutnom klauzulom u eurima (7,7 posto). Stambeni krediti s valutnom klauzulom u eurima čine 4,4 posto uzorka, a stambeni krediti u kunama samo 0,003 posto.

Lupiga.Com