Hugo, Victor
Secret
14. 03. 2002.
Francuski književnik, rodio se 26. veljače 1802., a umro 22. svibnja 1885. godine.
Najistaknutija je osoba francuskog romantizma oko kojeg su se skupljali gotovo svi umjetnici onoga vremena.
Kao dvadesetogodišnjak objavljuje prvu zbirku pjesama "Ode" koje nose pečat rojalizma i najavljuje suvereno vladanje pjesničkim izrazom koji se diže do snažne retorike.
U romantizam stupa romanima u kojima se oslanja na stil Waltera Scotta, a zbirka "Istočnjačke pjesme" puna je raskošnog ritma, živih slika te istančane glazbe. Prva njegova drama, "Cromwell" iz 1827., nije izvedena, ali je važna u povijesti romantičarskog kazališta zbog predgovora -manifesta koji osuđuje klasičnu tragediju i ističe načela slobodne dramske radnje.
Povijesni roman "Zvonar crkve Notre-Dame" prepun je idealiziranja, ustupaka tadašnjem čitateljstvu, ali je usprkos tomu riječ o remek-djelu koje pokazuje posebnu snagu u opisu ljudskog mnoštva te rekonstrukciji srednjovjekovnog Pariza.
Nakon uspostavljanja Drugog carstva, Hugo mora bježati u izgnanstvo. Godine 1851. odlazi u Belgiju, a zatim u Englesku.
Kasnije postaje vatreni republikanac i stvara svoja najznačajnija djela: roman "Jadnici" te zbirku satiričkih pjesama "Kazne".
Najistaknutija je osoba francuskog romantizma oko kojeg su se skupljali gotovo svi umjetnici onoga vremena.
Kao dvadesetogodišnjak objavljuje prvu zbirku pjesama "Ode" koje nose pečat rojalizma i najavljuje suvereno vladanje pjesničkim izrazom koji se diže do snažne retorike.
U romantizam stupa romanima u kojima se oslanja na stil Waltera Scotta, a zbirka "Istočnjačke pjesme" puna je raskošnog ritma, živih slika te istančane glazbe. Prva njegova drama, "Cromwell" iz 1827., nije izvedena, ali je važna u povijesti romantičarskog kazališta zbog predgovora -manifesta koji osuđuje klasičnu tragediju i ističe načela slobodne dramske radnje.
Povijesni roman "Zvonar crkve Notre-Dame" prepun je idealiziranja, ustupaka tadašnjem čitateljstvu, ali je usprkos tomu riječ o remek-djelu koje pokazuje posebnu snagu u opisu ljudskog mnoštva te rekonstrukciji srednjovjekovnog Pariza.
Nakon uspostavljanja Drugog carstva, Hugo mora bježati u izgnanstvo. Godine 1851. odlazi u Belgiju, a zatim u Englesku.
Kasnije postaje vatreni republikanac i stvara svoja najznačajnija djela: roman "Jadnici" te zbirku satiričkih pjesama "Kazne".
Glede na to ,kako sramežljiv i tih dečko je bio u djetinjstvu ,malo pričljiv, introventiran, konačno je progovorio u svojim djelima, stvarno odličan..