Hrvatska je dobila novu vlast sa Zoranom Milanovićem na čelu. U svojim prvim postizbornim istupima predsjednik SDP-a obećao je upristojiti državu i dovesti u red njezine institucije. Prvi ispit, na kojem će Kukuriku koalicija pasti ili proći, jest istraga slučaja Kamensko, u kojem se prema policijskim istražiteljima kao akteri pojavljuju Miroslav Kutle, Ninoslav Pavić i Ivica Todorić. Na ovom mjestu detaljno se informirajte o jednoj od najcrnjih hrvatskih priča, koja do srži kompromitira politiku, medije, poduzetništvo. Na ovom slučaju otkrit ćemo od čega je pravljen novi premijer Milanović

Kamensko - što se čeka? (photo by Novi list)

Kriminalistička obrada malverzacija povezanih sa slučajem Kamensko stigla je pred vrata vlasnika Europapress holdinga Ninoslava Pavića, a istražiteljski zaključci ukazuju da novac za transakcije koje se smatraju spornima potječe iz riznice vlasnika Agrokora Ivice Todorića. Prateći trag novca, do istih zaključaka došla je i nekolicina novinara, odnosno rijetkih preostalih medija koji su spremni objaviti informacije što dovode u pitanje uzoritost ljudi iz vrha društvenog hranidbenog lanca.

Slučaj je otišao predaleko da bi ga se moglo u potpunosti ignorirati, što imamo prije svega zahvaliti predizbornoj kampanji i činjenici da policija i Državno odvjetništvo - dvije ruke tijela pravne države - u predmetnoj istrazi ne nastupaju sinkronizirano. Naprotiv, iz političkih i inih razloga, policija i Državno odvjetništvo ovdje su dvije strane barikade. Policijski vrh neslužbenim kanalima požalio se medijima da u predmetnoj istrazi nemaju partnera, odnosno da Državno odvjetništvo čini sve da bi istragu gurnulo u drugi plan i postavilo prepreke istražiteljima.

Dug Miroslavu Kutli

Za početak, prije nego pokušamo objasniti odnose u aktualnim zbivanjima, valja nam podsjetiti da je kriminalistička obrada policije fokusirana na kupoprodajne transakcije vezane za tvrtku Dalta d.o.o.. Ista tvrtka bila je u vlasništvu posljednjeg direktora Kamenskog - Antuna Crlenjaka, e da bi nakon nekoliko promjena vlasnika završila u poslovnom portfelju izdavača Ninoslava Pavića. Vrijednost dionica tvrtke u startu je iznosila 120 tisuća kuna, da bi potom - predavana iz ruke u ruku - narasla do nadrealne vrijednosti od 33 milijuna kuna. Toliko je za nju na koncu platio Ninoslav Pavić, iako Dalta evidentno nije vrijedila niti deseti dio tog iznosa. Tvrtku je izdavač kupio od Vilinskih poljana, tvrtke u vlasništvu Davora Vlajčevića.

Izvadak iz sudskog registra dokazuje Pavićevo suvlasništvo u Vilinskim poljanama

Pavićev novac - 33 milijuna kuna - kasnije će biti distribuiran i upotrijebljen da bi se zadužio iznureni tekstilni div Kamensko, s ciljem da se stave zabilježbe atraktivne nekretnine firme. Zabilježbe su upisane, a Ninoslav Pavić, pak, upisao se kao suvlasnik Vilinskih poljana. Postao je tako i suvlasnik zabilježbe na nekretnine Kamenskog. Međutim, nije to bio osnovni cilj ove transacije. Desecima milijuna kuna plaćano je nešto drugo: dug koji je novinski izdavač imao prema poduzetniku Miroslavu Kutli, tajkunu koji je obilježio poslovni život devedesetih.

Kostur iz ormara devedesetih

O kakvom dugu se radi, reći će nam epizoda stara desetak godina, u kojoj se u izdavač Ninoslav Pavić našao u pritvoru, zajedno s Antunom Crlenjakom i Miroslavom Kutlom. Privedeni su u aferi koja će postati poznata pod imenom Grupo. Pravna država sumnjičila ih je da su putem ortačkog ugovora željeli »staviti pod kontrolu što veći broj tiskanih i elektronskih medija, s namjerom da na taj način ostvare financijsku korist i politički utjecaj koji bi im pomogao u upravljanju političkim procesima«.

Privođenje Ninoslava Pavića 2000. godine (photo by Nacional)

Slučaj je propao slavno i brzo, Pavić je pušten, a Miroslav Kutle ostao je odležati neke druge grijehe. Od cijele priče na koncu je ostala porazna slika o kalkulantskoj naravi Vlade Ivica Račana, ali ostao je i dug Ninoslava Pavića prema Miroslavu Kutli. Svoj poslovni imperij, naime, Pavić je gradio (i) na Kutlinom novcu. Vrlo konkretna sazanja o predmetnom dugovanju ima i Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. O tome mu je prije nešto više od godinu dana pričala Kutlina poslovna tajnica Milena Šenator, ali njezin iskaz bremenit inidicijama o kriminalu u izvedbi »stupova društva« završio je u ladici, da do danas ne dočeka početak pravosudnog procesa.  

Kutle i Pavić u poslovnom klinču

Od afere Grupo priča nas dalje vodi u 2003. godinu, kad je nepoznat netko postavio i aktivirao eksploziv pod automobilom u vlasništvu Ninoslava Pavića. Dok je Hrvatsko novinarsko društvo pisalo priopćenje o pritisku na izdavače i slobodu medija, na potezu od početka do kraja Bogovićeve ulice već se pronio glas da eksplozija nema ništa s uređivačkom politikom i novinskim slobodama.

Kavanske pretpostavke govorile su da vatromet pod Pavićevim automobilom za cilj ima podsjetiti izdavača na neisplaćeno dugovanje. Kasniji razvoj događaja potvrdit će tezu da u zemljama poput Hrvatske kavane nerijetko slučajeve procesuiraju ozbiljnije nego nadležne institucije. Ninoslav Pavić brzo je pokazao spremnost da podmiri stare račune, da napokon iziđe iz Kutlinog zagrljaja. U pomoć su mu priskočili prijatelji, a jedan od njih Kutli je za otplatu duga ponudio nekretninu procijenjenu na više od deset milijuna eura. Kutle je bez premišljanja odbio. Tražio je gotov novac, keš. Nekoliko godina trajalo je Kutlino i Pavićevo natezanje, a nerijetko su ga na svojoj koži osjetili novinari ugovorom vezani za EPH izdanja. Šifra Kutle podrazumijevala je cenzuru.

Javna tajna

Za javnu tajnu o poslovnom klinču Kutle i Pavića znali su svi, pa i policija. Ovaj podatak uklapao im se u mozaik koji pokušavaju složiti. Odmah su posumnjali da iza akcije preuzimanja nekretnina tvrtke Kamensko stoji Miroslav Kutle, a Pavićeva transakcija protumačena je kao vraćanje duga. Radeći prema kaznenoj prijavi koju su podnijeli radnice Kamenskog i udruga Pravo na Grad, policija je devet mjeseci utvrđivala činjenice o okolnostima u kojima su se događale transakcije vezane uz tvrtku Dalta, odnosno u kojima su stavljene zabilježbe na imovinu Kamenskog. Glavnina zabilježbi upisana je istog dana - 3. rujna prošle godine. Većini tvrtki koje su se zabilježile na nekretninu zajedničko je da su u nekom trenutku bili u (su)vlasništvu nad tvrtkom Dalta. Sa svakim novim vlasnikom vrijednost Dalte je dizana u nebo, da bi je na kraju Pavić, putem svog poduzeća Com.com d.o.o., otkupio za 33 milijuna kuna. Toliko je platio Davoru Vlajčeviću, vlasniku tvrtke Vilinske poljane, gdje će se kasnije Pavić i sam upisati kao suvlasnik.

Pavić i Kutle (photo by Index.hr)

Vlajčević je milijune proslijedio Crlenjaku, da bi ih - zaključuju policijski istražitelji - ovaj distribuirao za zaduživanje Kamenskog i stavljanje zabilježbi na nekretnine vrijedne više od 120 milijuna kuna. Jedan od suvlasnika zabilježbe, putem tvrtke Vilinske Poljane, postao je i sam Pavić. Međutim, zabilježba na nekretninu mogla je biti samo sporedni cilj. Glavni Pavićev cilj je bio - vratiti dug.  

Prepreka u DORH-u

U devet mjeseci policijskih izvida, uz sve ispitane svjedoke i podatke iz dokumentacije koju su pronašli u tvrtkama povezanima sa slučajem Kamensko / Dalta, istražitelji su prikupili saznanja s kojima su izišli pred Državno odvjetništvo. Tamo su, tvrde, naišli na prepreku, pa su se medijima potužili da Državno odvjetništvo ne želi otvoriti istragu, odnosno pristati na pritvaranje aktera ovog slučaja i otvaranje službene istrage. O tome odlučuje isključivo Državno odvjetništvo s Mladenom Bajićem na čelu, a policijski vrh medijima sugerira da Bajić poslovično odlučuje sukladno političkom trenutku.

Glavni državni kalkulant Mladen Bajić

Vrijeme je predizborne kampanje, izvjestan je dolazak SDP-a na vlast, a to podrazumijeva smjenu policijskih šefova - ministra Tomislava Karamarka i ravnatelja policije Olivera Grbića. U isto vrijeme, Bajić igra utakmicu za opstanak, gdje su mu glavni asistent izdanja Pavićevog Europapress holdinga, a glavni aduti suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu i otvaranje istrage protiv HDZ-a.

Privođenje Antuna Crlenjaka i Davora Vlajčevića otprije  dvadesetak dana, bilo je, dakle, samo predstava koja je za cilj imala pokazati da Državno odvjetništvo neće otvoriti slučaj. Pravna država u ovom slučaju ima slabe šanse, pa ćemo istragu oko Dalte teško dočekati, a ako je i dočekamo - treba joj se nadati u znatno reduciranom obliku. U detaljnoj istrazi, naime, valjalo bi zakucati i na vrata Kulmerovih dvora, Ivici Todoriću. Policijski istražitelji zaključili su da novac koji je Pavić platio za tvrtku Dalta - onih astronomskih 33 milijuna kuna - potječe iz transakcije koju je ranije obavio s Ivicom Todorićem.

Iste godine kad je kupio Daltu, Ninoslav Pavić prodao je Ivici Todoriću poslovni udio u tvrtki mStart telekomunikacije za 43,65 milijuna kuna. Formalno objašnjenje bilo je da će se tvrtka baviti telekomunikacijama, odnosno da toliko vrijede njezine ideje i projekti. Otvaranje istrage i oštro postupanje pravne države u slučaju Dalta, dakle, dovelo bi pred istražitelje i najvećeg među hrvatskim poduzetnicima. 

Osnivanje tima

Slučaj koji policijski vrh na odlasku nudi Državnom odvjetništvu na otvaranje osjetljiv je do te mjere da se mora osnovati poseban policijsko-odvjetnički tim za suradnju. Tako je zaključeno nakon što Državno odvjetništvo nije dalo privolu za otvaranje službene istrage i mjeru pritvora za Antuna Crlenjaka i Davora Vlajčevića.

– Glavni ravnatelj policije i Županijska državna odvjetnica odredit će članove tima za rad u ovom predmetu. Nužno je kroz daljnje provođenje izvida i kriminalistička istraživanja prikupiti činjenice i dokaze, kako o pribavljenoj imovinskoj koristi za pojedine osobe, tako i o mogućim drugim kaznenim djelima, odnosno osobama koje su sudjelovale u financijskim transakcijama. Transakcije po načinu izvršenja i pribavljenoj imovinskoj koristi pokazuju kako je u zajednički tim nužno uključiti i službenike Ministarstva financija te drugih državnih tijela, zaključuje se u policijskom priopćenju.

Hoće li lojalnost bivšem gazdi biti jača od obaveze prema zakonima?

Predmet Dalta, dakle, intrigantan je toliko da se osniva zajednički tim policije i Odvjetništva, ali ne i toliko da se osumnjičeni pritvore i saslušaju, odnosno da se službeno otvori istraga. Također, na isti dan kad ih pušta na slobodu, Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta podnosi i kaznenu prijavu protiv Crlenjaka i Vlajčevića. Jasno je da je u pitanju policijski kažiprst uperen na Državnom odvjetništvo, Mladena Bajića i činjenicu da pravna država upravo trpi još jedan neslavan poraz.

Prvi ispit za Milanovićeve Hrvatske

Ninoslavu Paviću nije svejedno. On je u utrci s vremenom, a cilj se nazire u vidu izbora. Promatrači to tumače činjenicom da je izgledni kandidat za novog ministra policije - Ranko Ostojić iz SDP-a - prije nekoliko godina bio jedna od karika u lancu Pavićevog poslovnog imperija. Međutim, to ne znači da će sve biti preko noći zaboravljeno, ali to je već druga priča, koju će pričati policija i Državno odvjetništvo po izboru novog političkog vodstva i novog sastava Sabora.

Lupiga.Com via Novi list