Bjelorusija se 1991. g. otcijepila iz SSSR-a, a već 1998. g. s Rusijom je popisala sporazum na osnovu kojega bi ove dvije države trebale funkcionirati kao jedna. Jučer su u Moskvi na najvišoj državnoj razini, utanačena još neka pitanja u vezi njihovog ujedinjenja. Kako bi sve trebalo izgledati i hoće li se radovati 11% bjeloruskih Rusa ...

U Moskvi je jučer održan sastanak između ruskog predsjednika Putina i njegov bjeloruskog kolege Lukašenka. Glavna tema je bila ujedinjenje njihovih dvaju država. Složili su se oko mnogih stvari, ali najvažnija je ona da će se u obje države do kraja tekuće godine provesti referendum na kojemu bi se narod trebao izjasniti o donošenju zakona o zajedničkom ustavu. Ustanovljeno je da bi države trebale imati zajedničku vanjsku politiku, kao i zajedničko platežno sredstvo, što je već i prije dogovoreno.
To sve zvuči poprilično progresivno, međutim trebalo bi ovako izgledati. Bjelorusi bi svoj ustav uskladili s ruskim, a kao svoju valutu bi prihvatili rublju i za kraj Minsk bi usvojio i rusku vanjsku politiku.
U obje zemlje unija ima svojih pristaša, ali i oštrih kritičara. U Bjelorusiji Lukašenko je na meti nacionalista koji ga optužuju za prodaju državnog suvereniteta i stvaranje ruske pokrajine, jer Rusija će zasigurno u Bjelorusiji koristiti utjecaj koji ima. Postavlja se pitanje kako će funkcionirati upravljanje zajedničkom državom, budući da je Lukašenko poznat kao osoba kojoj je vlast iznimno draga i u njoj uživa već gotovo osam godina. Postavlja se pitanje i može li Rusija prihvatiti Bjeloruse u naručje. Očajnički čuvajući svoj status supervelesile, ovih dana je imala i neke uspjehe, pri čemu mislim na stvaranje novog vijeća u NATO-u, u kojem su dobili pravo glasa u pitanjima važnim za globalnu sigurnost. S druge strane dražavna blagajna im je prazna u tolikoj mjeri da više nitko ne očekuje da će vratiti svoje dugove. Njemačka im je neki dan otpustila skoro sve dugove. Od sedam milijardi eura, Nijemci su Rusima oprostili čak 6,5 milijardi.
Inače Bjelorusija je zemlja koja će se uskoro naći na granicama NATO-a, budući da graniči i s Poljskom i s Ukrajinom. To joj daje svojevrstan povoljni strateški položaj. Jedna je od 4 europske zemlje u kojima još uvijek postoji smrtna kazna. Kao zanimljivost nevezanu uz ovu temu izdvajamo kako je u ovoj desetmilijunskoj zemlji, veličine četiri Hrvatske, najviša točka 346 metara iznad mora.