Neviđenu viku digao je hrvatski politički vrh nakon što su u susjednoj Bosni i Hercegovini organi gonjenja uhitili deset ljudi, među kojima i generala Đuru Matuzovića, pod sumnjom da su kao pripadnici HVO-a počinili ratni zločin, odnosno da zločin nisu spriječili ili kaznili one koji su ga počinili.

Premijer Andrej Plenković, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, ministri, saborski zastupnici, cijela bulumenta umirovljenih generala iz Domovinskog rata, istaknuti ljudi oporbe, svi su kao jedno stali u "obranu hrvatskih nacionalnih interesa". Mediji su prihvatili. Uvijek prihvate. Saborski zastupnik Miro Bulj na Hrvatskoj televiziji tako govori o zaštiti nacionalnih interesa, dok studio iza njega resi velika fotografija dijela uniforme maskirnog uzorka, okićene krunicom.

Međutim, kao nacionalni interes u ovom slučaju ispostavlja prikrivanje ratnog zločina, točnije sprječavanje njegovog procesuiranja. Zato, pitanje koje treba postaviti jeste ovo: zašto se hrvatski politički vrh, pod krinkom brige za Hrvate u susjednoj državi, upustio u riskantnu akciju sabotiranja bosanskohercegovačkog pravosuđa, akciju kojoj bi pristajalo kodno ime "Spašavanje vojnika Đure"?

Na pitanje nudimo dva odgovora. Jedan se tiče Orašja i uhićenih ratnih zapovjednika, odnosno pripadnika HVO-a. Najviši po činu, general Matuzović, pred sudom je spreman svjedočiti da u razdoblju u kojem su ratni zločini počinjeni, u Orašju nije mogao ništa narediti, spriječiti, niti kazniti. O tome je televiziji Al Jazeera danas govorio njegov odvjetnik Almin Dautović.

Đuro Matuzović, kako stvari stoje, spreman je svjedočiti da je sve do druge polovice rujna 1993. godine područje Orašja kontrolirala Hrvatska vojska, da su odgovornost nad operativnom vojnom grupom koja je djelovala na tom području imali zapovjednici Hrvatske vojske.

Dautbegovićev klijent spreman je svjedočiti da je sve do druge polovice rujna 1993. godine područje Orašja kontrolirala Hrvatska vojska (FOTO: screnshoot Al Jazeera)

"Niti u jednom momentu Matuzović nije bio u vrhu hijerarhije. U tom vremenu, po političkom dogovoru, stvorena je operativna grupa, jer je HVO bio komunikacijski odsječen od stožera u Hercegovini. Stoga je Hrvatska vojska kontrolirala teritorij koji je bio na području Bosne i Hercegovine. Hrvatski zapovjednici su, dakle, bili nadređeni generalu Đuri Matuzoviću i svima ostalima", kaže Matuzovićev odvjetnik. Potom prenosi riječi uhićenog generala HVO-a: "Njegove su riječi da bi se ovdje moglo raditi o žrtvovanju ljudi".

"On kaže: ja sam iz rata izišao kao siromašan i častan čovjek. On želi da spere mrlju sa sebe i svoje porodice i zbog toga će učiniti sve kako bi se došlo do istine. Postoji dokument u privatnoj arhivi, koji ja sad posjedujem, u kojem stoji da je ovo područje zapisnički predano stožeru HVO-a tek u septembru 1993. godine. Sve do tog momenta to nije bilo pod kontrolom HVO-a. On kaže: ja nisam mogao ni da spriječim, ni da naredim, ni da kaznim", prenosi odvjetnik uhićenog generala HVO-a.

Ukoliko se ispostavi da takav dokument postoji, a kraj toliko živih svjedoka i dokumenata neće biti teško utvrditi je li Hrvatska vojska u tom razdoblju uistinu zapovjedno kontrolirala područje Orašja, Hrvatska će se naći u vrlo nezavidnoj situaciji. Što zbog činjenice da će morati procesuirati ili pravdati neprocesuiranje zapovjednika nadležnih na području na kojem je počinjen ratni zločin, što zbog Saborske deklaracije o Domovinskom ratu, koja kaže da Hrvatska u ratu u BiH nije sudjelovala mimo ugovora potpisanih sa službenim Sarajevom.

Drugi odgovor na pitanje zašto je Hrvatska tako glasna u nastojanjima da oteža, odnosno spriječi procesuiranje zločina počinjenih u Orašju još je intrigantniji. Nadležni organi Bosne i Hercegovine rade na još jednom slučaju, a taj se, između ostalog, direktno tiče hrvatskog političkog vrha, odnosno odgovornosti hrvatskog ministra obrane i potpredsjednika Vlade Damira Krstičevića u slučaju jednog stravičnog ratnog zločina. Prije nego što pojasnimo o čemu je riječ, pogledajmo što o uhićenju u Orašju kaže Krstičević: "Jasno je da se radi o jednoj strategiji, jednom političkom procesu s ciljem da se destabilizira Hrvatska, da se nesigurnost unese u branitelje i taj proces dugo traje".

Ministar obrane Damir Krstičević sam kaže da ne zna je li na nekoj od optužnica (SCREENSHOT: YouTube)

Što se "nesigurnosti kod branitelja" tiče, ministar Krstičević dobro zna što govori, jer i sam je predmet istrage zbog ratnog zločina počinjenog u Bosni i Hercegovini. Radi se o istrazi ubojstva 186 civila kod Mrkonjića Grada. Civili su ubijeni u okviru hrvatske vojne akcije Južni potez, koja je trajala od 8. do 15. listopada 1995. godine. Najstarija žrtva imala je 95 godina. Usput rečeno, tumačeći privođenje osumnjičenih kao politički proces sa ciljem destabilizacije, Krstičević je dodao kako ne zna nalazi li se i sam na nekoj od optužnica za ratni zločin: "Čitam o tome već 15 godina, a gdje je istina ne znam."

Ono što je pouzdano točno, ono što je istina koju zna i general Krstičević, jeste da je u vrijeme Južnog poteza stožer Hrvatske vojske odgovoran za to područje izgledao ovako: na vrhu general Ante Gotovina i njegovi pobočnici, generali Rahim Ademi i Ljubo Ćesić Rojs, a on, Krstičević na čelu Četvrte gardijske brigade. Drugim hrvatskim snagama zapovijedali su generali Željko Glasnović, Ivan Korade, Miljenko Filipović, Stanko Sopta, Zlatan Mijo Jelić...

Akcija je bila pobjedonosna, ali iza nje je ostalo 186 mrtvih civila. "Legenda" - koju nastoji rasvijetliti istraga - kaže da su civili ubijeni u znak odmazde za smrt dozapovjednika Četvrte splitske brigade Andrije Matijaša Pauka. Kako bilo, sigurno je jedno: zločin se neosporno dogodio, neosporno su ga počinili hrvatski vojnici, a potpredsjednik Vlade Damir Krstičević zbog toga je zanimljiv istrazi, a možda će biti zanimljiv i tužiteljstvu Bosne i Hercegovine. I ne samo Krstičević. Na meti istrage i tužiteljstva može se naći bilo koji od zapovjednika akcije, pa i general Ante Gotovina, kojem situacije poput ove u kojoj se nalazi sa Krstičevićem nisu strane.

Nakon svega, jasno je, hrvatski politički vrh više je nego motiviran da zaustavi istrage i optužnice kad su u pitanju zločini koje su u minulom ratu u Bosni i Hercegovini počinile hrvatske snage. Na koncu, dužnu pažnju valja posvetiti i oporbi, koja puše u isti rog sa HDZ-ovim prvacima, dajući do znanja da je ostvaren ideal hrvatskog zajedništva, zajedništva kojem je u ovom slučaju ometanje istraga i procesuiranja ratnih zločina u susjednoj zemlji prioritet prvog reda. Ključne riječi rekao je SDP-ov Ranko Ostojić: "Orašje je vrh sante leda. Problem je što se ovo može nastaviti."

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screnshoot N1

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".