Svaki glavni grad bivših jugoslavenskih republika imao je radio stanicu koja je u jednom periodu svog postojanja stekla kultni status. U Zagrebu je to bio Radio 101, u Beogradu B92, u Sarajevu Omladinski program Radio Sarajeva, u Skoplju Kanal 103, a u Ljubljani je kultnim radijem bio i ostao Radio Študent. Rođen na valu znamenitih studentskih protesta iz 1968. godine ovaj radio godinama je dizao kosu na glavi sjedim partijcima. Preživio je lude sedamdesete, stabilizaciju osamdesetih, odcjepljenje i tranziciju devedesetih te burno doba u kojem živimo i danas te se i dalje uspješno nosi s desetinama komercijalnih konkurenata. Ovo je priča o tom „Večnom Študentu“.

Pravo je vrijeme da zavaljeni u omiljenom kutu pogledate kratki dokumentarac o legendarnom Radio Študentu rođenom u Ljubljani na valu mitske '68-e. Jedan od prvih nekomercijalnih radija u Europi najbolji je dokaz da potplaćena raja uz malo ideala može preživjeti i partijsko jednoumlje i demokratsku slobodu.

Nakon što su studenti u Ljubljani 1968. godine protestirali protiv rigidne partije tražeći neki bolji socijalizam i nakon što su ih tadašnji mediji ignorirali, odlučili su stvoriti svoj neovisni medij. Legenda kaže kako je, na iznenađenje svih, nekakvo birokratsko tijelo tamo negdje u jesen daleke 1969. godine na nekakav papir nekome lupilo plavičasti štambilj s petokrakom zvijezdom i nečitljivim natpisom na srpsko-hrvatskom i slovenskom jeziku te se rodio Radio Študent.

Od tada je ovaj nekomercijalni radio s mnogo muzike, od kojih se sjedokosim partijcima s onduliranim frizurama dizala kosa na glavi, preživio lude sedamdesete, stabilizaciju osamdesetih, odcjepljenje i tranziciju devedesetih te burno doba u kojem živimo i danas. Ne samo da je preživio, već je u njima aktivno sudjelovao i sudjeluje.

Osim ugovora s Virginom koji im je slao svježa izdanja iz Londona te sumnjivih tipova iz američke ambasade što je študentima poturala još sumnjivije trake s muzikom američkih top ljestvica, Radio Študent otvoreno je u svom programu govorio o svemu. Osim, kako je prešutni dogovor glasio, Titu i partiji.

Gotovo pola stoljeća kasnije program ovog legendarnog radija koji je odgojio desetke vrsnih novinara i na tisuće slušatelja plemenitog uha osjetljivog na komercijalnu muziku Radio Študent i dalje živi i radi. Niske plaće od, u prosjeku 20 kuna bruto po satu, nadomješta golemi entuzijazam te se ova ljubljanska radio stanica i dalje uspješno nosi s desetinama komercijalnih konkurenata.

Kratki dokumentarac redatelja Siniše Gačića objavljen je na slovenskoj državnoj televiziji i u pola sata ispričat će vam priču s aktualnim i bivšim legendama ovog jedinstvenog medija.

 

 

 

Lupiga.Com