TKO SE TO LJUTI NA GRČKU: Verhofstadt je već jednom gubio zbog grčkog referenduma - o privatizaciji vodovoda

A. B., Nikolas Leontopoulos/ThePressProject.net

9. srpnja 2015.

TKO SE TO LJUTI NA GRČKU: Verhofstadt je već jednom gubio zbog grčkog referenduma - o privatizaciji vodovoda

Stoji li iza gorljivog nastupa Guya Verhofstadta u Europskom parlamentu, bivšeg premijera Belgije i predsjednika Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE), hladna računica? S obzirom da su mediji krcati napisima o tome kako je "oprao" grčkog premijera Aleksisa Ciprasa i za to dobio pljesak stranaka centra, pa se pritom i pohvalio punim inboxom poruka podrške, nije loše pobliže upoznati ovog čovjeka "ljutog na Grčku", kao i kompanije za koje radi, dok istovremeno kao političar promovira dobrobit svih građana Europe. Kako nam govore javno dostupni podaci, ovo nije prvi puta da je referendum u Grčkoj udario na Verhofstadtove interese i doveo ga do stanja povišenog emotivnog tonusa. 

Verhofstadt, osim što je član odbora direktora u Exmaru, grupi koja se bavi međunarodnim pomorskim transportom plina i nafte, sjedi i u upravnom odboru holdinga Sofina (Société Financière de Transports et d'Entreprises Industrielles), belgijske kompanije koja se, među ostalim, bavi bankarstvom i osiguranjem, otvorenim investicijskim fondovima rizičnog kapitala, energijom i komunikacijama, a drži i udio u energetskoj multinacionalki GDF Suez. Upravo je ova kompanija pokušala privatizirati javni vodovod drugog po veličini grčkog grada Soluna, ali je privatizacija zaustavljena. Privatizacija je, treba naglasiti, zaustavljena referendumom, na kojemu se oko 200 tisuća ljudi izjasnilo protiv prepuštanja javne kompanije EYATH privatnicima. OXI je tada reklo zapanjujućih 98 posto građana Soluna. Za vlasništvo nad vodom Suez se natjecao zajedno sa Aktorom, domaćim divom kojim upravljaju grčki oligarsi, paralelno zabavljeni politikom, medijima i biznisom. 

Sredinom 2014. godine, kada je Verhofstadt bio kandidat liberala za predsjednika Europske komisije, grčki je istraživački portal The Press Project objavio tekst o trojici kandidata - Verhofstadtu, Martinu Schulzu i Jean Claude Junckeru - a upravo su politike i "vizije" Europske unije ovog uspaljenog belgijskog političara usko vezane za sektore u kojima djeluju kompanije kojima upravlja. Točnije, to su polja (privatnog biznisa) u koja bi, po njegovom mišljenju, trebalo ulagati javni novac Europljana. Citiraju njegovu izjavu: "Ono što mi želimo jest pokretanje novog vala integracije u Europskoj uniji. I to u ključnim tržištima koje danas imamo - tržištima kapitala, bankarskom, digitalnom, telekomunikacijskom, energetskom, to je ono što nam treba, korištenje EU kao poluge za skok unaprijed u integraciju te novi rast".

Njegova briga za grčki bankarski sektor mogla se čuti i prilikom njegovog obraćanja Ciprasu u srijedu pred Europskim parlamentom, kada ga je savjetovao da ne bude lažni prorok već pravi lider: "Gospodine Cipras, morate transformirati javne banke u privatni bankarski sektor, otvoriti tržišta i profesije za mlade ljude."

Verhofstadt je, prirodno, zagovornik lobiranja, aktivnosti koju brojni demokratski(je) nastrojeni političari kritiziraju kao legaliziranu korupciju iz očiglednih praksi što iz njega proizlaze: kompanije uredno preko svojih lobista preglasavaju politike sa širom podrškom među građanima EU. Press Project prenosi njegovu izjavu: "Ne možete zabraniti lobiranje; problem je u tome što se s vremena na vrijeme, kao što smo vidjeli i na primjeru ove Komisije, događa da iz lobiranja proizlazi korupcija... Radi se o tome da moramo vidjeti tko je ta žena ili muškarac koji vas predstavljaju i kakva je etika tih političara". 

Visoko kotiranje domovina Junckera i Verhofstadta na listi najvećih svjetskih poreznih oaza

Godinu dana nakon izbora predsjednika Komisije, Grčku se i dalje neprestano proziva zbog neubiranja poreza, pa se od Ciprasove vlade traži povećanje "masovnih" poreza, poput PDV-a. Protuargument Ciprasove vlade jest da najveći dio neplaćenih poreza otpada na krupne poduzetnike, koji svoj novac ili šalju u porezne oaze ili su prešutnim odobravanjem prethodnih vlada bili oslobođeni barem dijela plaćanja. Tim je zanimljiviji konačni izbor šefa EK - Jean Claude Junckera, bivšeg premijera Luksemburga, za kojega je jedan od najcitiranijih ekonomista današnjice, Thomas Piketty, izjavio: "Šokiran sam činjenicom da je jedna od grupa u EP-u (Europska pučka stranka) izabrala kandidata iz Luksemburga, koji je postao porezna oaza. Prije 30 ili 40 godina bogatstvo te države proizlazilo je iz industrije. Danas je ono sagrađeno na financijskom sektoru, čiji se dio oslanja na pružanje izuzeća od plaćanja poreza kompanijama iz drugih država Europe. Ovo se u potpunosti protivi suradnji ekonomije i društva". Juncker je čak 18 godina bio premijer druge najveće porezne oaze svijeta po ocjeni Forbesa, čime je Luksemburg pretekao čak i Švicarsku i Kajmansko otočje, dok je prvo mjesto pripalo američkom Delawareu, a visoko deseto - Verhofstadtovoj Belgiji, u kojoj je smješteno sjedište Europske komisije. Međuvladino tijelo za borbu protiv pranja novca i terorizma FATF (Financial Action Task Force) upravo Luksemburgu iz godine u godinu prigovara na neuspjehu u borbi protiv te dvije pošasti. 

Verhofstadt je Grcima prigovorio i "800 tisuća zaposlenih u javnom sektoru". Ta brojka je prenapuhana (Izvor: Eurostat)

U istome članku Press Project se bavi i tadašnjim Martinom Schulzom, današnjim predsjednikom Europskog parlamenta. Njemački socijaldemokrat je u veljači prošle godine sa svog uvaženog mjesta zaprimio pitanje grčkog europarlamentarca koje se ticalo monitoringa EU nad njemačkim antikorupcijskim istragama. Naime, Njemačka je jedina zemlja EU koja nije ratificirala Kaznenopravnu konvenciju o korupciji Vijeća Europe, kao ni UN-ovu Konvenciju protiv korupcije. Povod za pitanje bili su izvještaji o tome da su utjecajni njemački biznismeni bili upleteni u korumpiranje grčkih dužnosnika zaduženih za obranu, kako bi se domogli lukrativnih ugovora o prodaji oružja. Grčki zastupnik u EP-u Nikos Chountis pitao je kako napreduje istraga o korupciji, o kojoj je izvještavao njemački Spiegel, i koje europsko tijelo nadgleda tu istragu, a zanimalo ga je i zašto Njemačka nije ratificirala Konvenciju Vijeća Europe. Schulz je odbio odgovoriti na pitanje, jer je ono za njega - "neprihvatljivo"

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Screenshot ThePressProject.net