SLUŠKINJE USTAJU: Poziv na otpor onima koji bi vas odveli u „Sluškinjinu priču“

I.F.

9. veljače 2018.

SLUŠKINJE USTAJU: Poziv na otpor onima koji bi vas odveli u „Sluškinjinu priču“

Bivši dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Tonči Matulić, nedavno je sablaznio dio hrvatske javnosti svojim govorom na tribini održanoj u Europskom domu u Zagrebu, na temu “Može li Istanbulska konvencija spriječiti nasilje u obitelji i obvezuje li ona Hrvatsku na uvođenje rodne ideologije“. Matulić je kritizirao Istanbulsku konvenciju i, ukratko, rekao kako je ona korak unatrag u poboljšanju čovjekove naravi, gledano kroz svjetlo kršćanske etike. 

„Za razliku od vrijednosnih zahtjeva zdrave humane i kršćanske etike, Istanbulska Konvencija kao međunarodni pravni propis uključuje institute sankcija, istrage, kaznenog progona i osude, činjenica koja pokazuje da je ona važan i snažan alat u rukama svjetovnih represivnih aparata. Stoga, kad se neće milom prestati s nasiljem nad ženama i u obitelji, djelujući slobodno prema načelima i normama zdrave humane i kršćanske etike, onda će se morati prestati silom, to jest strahom od progona i kaznenih sankcija. Je li to korak naprijed u poboljšanju čovjekove naravi ili korak unatrag? U svjetlu kršćanske etike jednoznačno je to korak unatrag, jer kršćanin nije primio duha robovanja da bi se bojao, nego Duha posinstva da bi slobodno i radosno živio i djelovao snagom darovane slobode djeteta Božjega“, točan je citat Matulićevog obraćanja okupljenima. 

SPLIT I ZAGREB: Šetnja "sluškinja" iz distopije Margaret Atwood

Na ovaj istup danas je reagirala Platforma 112 koju čini 13 nevladinih organizacija, a podržava je još stotinjak organizacija, ovako sumirajući Matulićeve riječi - nasilje nad ženama trebala bi regulirati Biblija, a ne svjetovni zakoni.

Grafit
Na volji Duha Svetoga i kršćanskoj etici (FOTO: Pixabay)

„Prof. Matulić je ovim govorom pokazao svima da je cilj borbe protiv ratifikacije Istanbulske konvencije sprečavanje dobivanja važnog i snažnog alata u rukama represivnog aparata (policija, sudstvo) za sprečavanje nasilja nad ženama. Za profesora Matulića to je ključni problem, jer će država nasilnicima nametnuti da prestanu s nasiljem prema ženama, umjesto da se nadamo da će nasilje prestati zbog kršćanske etike, a žrtvama će država pružati sustavne mogućnosti za sigurnost i zaštitu od nasilja, umjesto da se sve prepusti volji Duha Svetoga i kršćanskoj etici“, stoji u reakciji Platforme 112. 

Platforma postavlja pitanje da li bivši dekan jedne sastavnice Sveučilišta u Zagrebu zapravo predlaže ukidanje svjetovnog pravnog sustava, posebice kaznenog prava i nudi da se isti zamjeni instrumentima vjerskoga prava. 

„Po istoj logici možemo dovesti u pitanje kazneno sankcioniranje bilo koje vrste nasilja - zašto bismo kao društvo osuđivali i inzistirali na kažnjavanju ubojica kada postoje jasni zahtjeve kršćanske etike da ne ubiješ? Ili pak Matulić pokušava reći da bi baš ova vrsta nasilja koja je usmjerena prema ženama i članovima obitelji trebala ostati u domeni privatnog - skrivena od javnosti i postupanja države?“, pitaju se u Platformi 112.

Zaključuju kako su, prema takvom scenariju, žene i djeca samo vlasništvo muškarca, supruga i oca, koji s njima može raditi što hoće, ovisno o dubini njegove „kršćanske etike“. U svome priopćenju primjećuju i kako je takav scenarij izuzetno sličan distopijskoj seriji „Sluškinjina priča“, pa se s razlogom boje trenutka kada će ovakvi govori i riječi početi prelaziti u praksu, dokidajući sve civilizacijske pravne tekovine i samu ideju republike. 

„Ovakvo osporavanje uloge države u sprječavanju nasilja posebno je zabrinjavajuće kada znamo da živimo u državi gdje skoro pola mladih smatra da nasilje u vezi može biti opravdano te gdje ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike za nasilje u obitelji javno kaže: 'to je tako u braku' - u državi gdje vjerski i patrijarhalni svjetonazori itekako utječu na javne politike“, stoji na kraju priopćenja uz poziv građanima i građankama da se pridruže prosvjednoj akciji „Sluškinje ustaju za ratifikaciju Istanbulske konvencije“ koja će se sutra, u subotu 10. veljače, točno u 12 sati održati na Cvjetnom trgu u Zagrebu, a u sklopu globalne akcije „Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama“.

Podsjetimo, Istanbulska konvencija je ključni međunarodni dokument Vijeća Europe koji državama članicama propisuje niz obveza za učinkovito sprječavanje, sankcioniranje i zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i u obitelji, a koji Hrvatska još uvijek nije ratificirala i koji je na udaru domaćih vjerskih fundamentalističkih skupina među koje se svojim istupom, ako ne već i ranije, svrstao i prof. Matulić. Kako bi mogao izgledati svijet ako bi se vlasti domogle slične skupine potresno je prikazano je u seriji „Sluškinjina priča“ snimljenoj po romanu Margaret Atwood te je upravo zbog toga oprema koju nose sluškinje u ovoj seriji idealna scenografija za sutrašnji prosvjed. Inače, za sada je emitirana tek prva sezona ova serije, a druga bi se trebala polčeti emitirati ovog proljeća. Unatoč činjenici da je u brojnim zemljama ova serija postala apsolutni hit i da je u kratkom roku dobila niz značajnih nagrada, niti jedna domaća televizija s njome nije odlučila upoznati svoje gledatelje, a da ih i upozna, ne sumnjamo, to bi izazvalo prosvjede istih onih koji napadaju Istanbulsku konvenciju.

Članice udruge Kamensko sašile su 30 služavkinih odora i 15 crnih krabulja za tu potrebu, a Fond „Drugotna na sva glas“ koji je pokrenula Zaklada SOLIDARNA zatražila je podršku građana kako bi se prikupilo 10.000 kuna kojima bi se platio rad članica Kamenskog. Donacije se mogu uplatiti na bankovni račun Zaklade (IBAN HR73 23900011100948072, Hrvatska poštanska banka, SWIFT: HPBZHR2X)

Ove će se odore koristiti i u narednim akcijama širom Hrvatske, a postoji namjera da se fond odora poveća na 100 tako da ga se može posuđivati i inicijativama u Bugarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj gdje se događa društveni proces sličan ovome u Hrvatskoj.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"