NOVINARI UPOZORAVAJU: Pripajanje Hine HRT-u bilo bi nemjerljiva šteta javnom interesu
Poštovani,
Zaposlenike Hine zaprepastio je prijedlog Povjerenstva za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba Vladi RH da agenciju pripoji HRT-u, što smatraju napadom na financijsku i uređivačku samostalnost te razvoj Hine, s posljedicama za cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu. Podsjećamo da se, prema Zakonu o Hini, neovisnost Hine posebno ogleda u njenoj financijskoj samostalnosti, kao i pravu da samostalno obavlja djelatnost radi koje je osnovana. Čitajući dijelove 'dubinske analize' Povjerenstva, jasno je da je prijedlog usmjeren na skromne uštede u proračunu, dok je potpuno zanemario nemjerljivu štetu koja bi se 'utapanjem' Hine nanijela medijskoj sceni i javnom interesu. Isto tako je vidljivo da "dubinska analiza" zanemaruje specifičnosti HRT-a i Hine, odnosno činjenicu da su javne televizije i nacionalne novinske agencije različiti mediji te imaju drugačije uloge u medijskom prostoru i javnosti. Razlike njihovih uloga, iako dijelom komplementarnih, u mnogim se elementima ne mogu pomiriti.
U tri dana portali objave 2.500 Hininih vijesti (SCREENSHOT: Hina)
Nećemo se osvrtati na niz netočnosti u 'dubinskoj analizi' – o tome da Hina nije obveznica PDV-a, o outsourcingu obrade fotografija, o 35 rukovoditelja... - nego na to da Hina za potrebe korisnika godišnje u 20-ak općih i specijaliziranih servisa emitira gotovo 100 tisuća vijesti i oko 60 tisuća fotografija. Ukupno oko 140 korisnika Hininih servisa i otvoren pristup državnim tijelima svim njezinim uslugama puno govori o rasprostranjenosti Hininih vijesti.
Vrlo je malo web portala i novinskih izdanja koji nisu korisnici Hine, a na pojedinim je portalima više od 50 posto sadržaja Hinine proizvodnje (na 30-ak domaćih portala u tri dana objavi se oko 2.500 Hininih naslova), što znači da bi 'utapanjem' Hine u HRT mnogi mediji i drugi korisnici izgubili glavni izvor vijesti. I to ozbiljnih, objektivnih i relevantnih vijesti iz svih područja (od politike, gospodarstva, kulture, znanosti...). Jer, Hina je u ovo vrijeme estradizacije i tabloidizacije medijske scene uspjela ojačati svoje pozicije javnog medija koji djeluje na načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog agencijskog novinarstva, a ima i važnu edukativnu ulogu u društvu, ali i ulogu promotora Hrvatske u svijetu.
Za razliku od mnogih drugih agencija i poduzeća u državnom vlasništvu, Hina je lani, svjesna nezavidne situacije u državnom proračunu i na medijskom tržištu, provela restrukturiranje u kojemu je broj zaposlenih smanjen za 30, na 124 novinara i drugih zaposlenika. Unatoč smanjenom broju zaposlenika, Hina je ubrzala emisiju vijesti, poboljšala kvalitetu emisije i povećala produktivnost. To pokazuje koliko su zaposlenici agencije predani svom poslu, a zahvaljujući tome, zaustavljen je trend pada broja korisnika, dok je istodobno povećan broj vijesti koje korisnici prenose, što govori o povećanju kvalitete usluge. Sada Povjerenstvo govori o mogućnosti restrukturiranja Hine u okviru restrukturiranja HRT-a. Zaposlenici Hine već su se puno toga odrekli! Plaće su im tijekom recesije smanjene u tri navrata, a s obzirom na smanjenje broja zaposlenih, znatno su povećali svoju produktivnost.
Hina djeluje po načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog novinsko-agencijskog izvještavanja (SCREENSHOT: Hina)
Daljnje smanjenje broja novinara je nemoguće jer bi se na taj način srezali resursi agencije za izvršavanje njezine osnovne djelatnosti, definirane u Zakonu o Hini. Prema tom zakonu, Hina je zadužena za „prikupljanje i razašiljanje što potpunijih činjeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbivanjima u Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života“. Nadalje, prema Zakonu, Hina djeluje po načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog novinsko-agencijskog izvještavanja te ne smije biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi mogli ugroziti točnost, objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija.
Gubitkom samostalnosti i statusa neovisnog izvora informacija, Hina bi ubrzo izgubila medijske i druge korisnike, te se utopila u golemoj strukturi HRT-a ili bi se pretvorila u internu novinsku agenciju HRT-a, dok bi brojni korisnici – od dnevnih i periodičnih tiskovina, radio i TV postaja, web portala, banaka, poduzeća do niza udruga i institucija - ostali bez servisa agencije. Tu se otvara i još jedno pitanje na koje Povjerenstvo u svojoj 'dubinskoj analizi' - koja je u najmanju ruku trebala sadržavati analizu koristi i šteta takvog poteza - nije dalo odgovor. Ako se 'utopi' unutar HRT-a, kako će Hini biti nadoknađeno više od 8 milijuna kuna prihoda s tržišta? Ističemo ponovno, bez tih i sredstava iz skupne pretplate, Hina ne bi mogla obavljati svoju zakonsku djelatnost.
"Od Vlade tražimo da odbaci prijedlog Povjerenstva" (SCREENSHOT: Hina)
Riječju, sredstva uložena u agenciju nisu bačena, kako to sugerira prijedlog Povjerenstva, već višestruko vraćena kroz Hininu ulogu u obogaćivanju i razvoju hrvatske medijske scene, pluralizma i demokracije. Uvjereni da bi se zaustavljanje razvoja Hine negativno odrazilo na cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu te Hininu ulogu u ispunjavanju javnog interesa, od Vlade tražimo da odbaci prijedlog Povjerenstva. Ako to ne učini, to će značiti da je potpuno svjesno usmjerila Hinu na put Vjesnika.
S poštovanjem,
Nenad Bach, predsjednik Radničkog vijeća Hine
Andrej Matijašević, povjerenik Sindikata novinara Hrvatske-podružnica Hina
U Zagrebu, 19. ožujka 2015.
Poslano na znanje:
Predsjednica RH
Vlada RH
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić
Ministarstvo financija
Ministarstvo kulture
Hrvatsko novinarsko društvo
Odbor za medije Hrvatskog sabor
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: screenshot/Hina
