PROGNOZA ZA IDUĆE ČETIRI GODINE: Gusta magla, crn mrak i domoljubna musaka

Ivan Kegelj

19. siječnja 2016.

PROGNOZA ZA IDUĆE ČETIRI GODINE: Gusta magla, crn mrak i domoljubna musaka

Ako se po jutru dan poznaje, iduće četiri godine imat ćemo posla s gustom maglom, crnim mrakom i – domoljubnom musakom. Prognoza je crna, ali još su crnji nagovještaji koji je uvjetuju. Počet ćemo s izjavama HDZ-ovog kandidata za ministra branitelja, izvjesnog Mije Crnoje, pukovnika po činu, koji ovih dana poručuje da će tražiti objavu registra izdajnika Hrvatske. Potporu za svoju politiku Crnoja je tražio i pod šatorom u Savskoj 66, gdje mjesecima prosvjeduje skupina politički dirigiranih ratnih veterana, tradicionalno politički orijentiranih krajnje desno.

Dok kandidat za ministra Crnoja govori o izdajnicima, iz drugog plana nastupa prvoborac hrvatskog mraka, nekadašnji šef Službe za zaštitu ustavnog poretka (SUZUP) Smiljan Reljić, koji "izdajnike" prigodno i imenuje. U razgovoru s Hrvatskim listom (prenosi ga i internet portal što ga je utemeljio Karamarkov savjetnik Miljenko Manjkas) Reljić govori o obavještajnoj obradi brojnih hrvatskih novinara

Predstavljanje HDZ-ovog kandidata za ministra Mije Crnoje pod šatorom u Savskoj 66 (FOTO: hdz.hr)

"Hoćete reći da je bilo sasvim utemeljenih, odnosno opravdanih razloga da se prisluškuju ti novinari i da se otvore dosjei novinarima kao što su bili Jasna Babić, Davor Butković, Zoran Daskalović i još neki?", pita "novinar" Ivica Marijačić, a Reljić mu odgovara: "Apsolutno." 

Marijačić potom u šesnaesterac, na volej raspoloženom Reljiću, ubacuje novo pitanje: "Je li iza toga stajala njihova komunikacija s neprijateljskom, agresorskom stranom u to doba?" SUZUP-ov golgeter poentira: "Apsolutno. S onom stranom za koju smo držali da na sve moguće načine nastoji ugroziti ustavni poredak Republike Hrvatske."

Na koncu, Reljić "suludom i kriminalnom" naziva odluku Račanove vlasti, koja je obavještajno obrađivanim novinarima ostavila na volju žele li da dosjei budu uništeni ili sačuvani.

"Teško je očekivati da će netko tko je uhvaćen u pljački banke, kad mu se podastru dokazi i pita ga se želi li te dokaze uništiti i ne odgovarati za pljačku ili ih ostaviti u arhivi pa odgovarati, odlučiti da dokazi ostaju neuništeni", odgovara Smiljan Reljić.

Šef obavještajaca koji je potpisivao obavještajnu obradu novinara pritom zaboravlja da se našlo novinara i novinarki koji su odlučili da njihov dosje ostane sačuvan. Među njima je i apostrofirana Jasna Babić, koja kaže: "Znam ja gdje živim, zato sam odlučila da dosje bude sačuvan. On je ogledalo Reljićevog rada, rada obavještajne zajednice i državnih struktura. Pozivam sve koji su zainteresirani da odu i pogledaju moj dosje. Ima tu svega, od izmišljenih ljubavnika, do detalja iz mog ginekološkog kartona."

Smiljan Reljić, špijunski šef oran za još jedan nastup (SCREENSHOT: HRT)

Na izdajnike o kakvima govori HDZ-ov mrak Crnoja prstom ne pokazuje samo ražalovani špijunski šef oran za još jedan nastup. Ima nas Čvorovića i među novinarima. Novinarsko vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva izdajnika domovine otkrilo je u osobi Nikole Bajte, novinara srpskog tjednika Novosti.

Po prijavi stanovitog Čuželića, Čužlića, Čunjića ili tako nešto, Novinarsko vijeće časti Bajtu je proglasilo krivim (pet „za“ i dva „protiv“, uz izdvojena mišljenja Veronike Rešković i Marinka Jurasića). Ova presuda novinaru tjednika Novosti zasigurno će omogućiti da se bez dodatnih kvalifikacija nađe u Crnojinom registru izdajnika, a možda se nađe i kakav reljić, možda Smiljan Reljić, da potpiše i operativnu obradu izdajničkog subjekta.

"Objavljivanjem svoje satirične pjesme “Lijepa naša haubico” prekršio je (Bajto op.aut.) 6. i 13. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara te mu se zbog toga izriče opomena", presudilo je Vijeće časti. U obrazloženju presude kaže se da satirična Bajtina pjesma nije ispoštovala "čast, ugled i dostojanstvo Hrvatske vojske / hrvatskog naroda / hrvatske države". (Kakav uspjeh, tri u jednom! op.aut.) 

Usput rečeno, evo pjesme: 

Lijepa naša haubico,
Oj ti švapska cijevi mila,
Stare salve djedovino,
Da bi vazda sve pobila!

Mila, kanonado slavna,
Sila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila si neselektivna!

Držićevom, Savskom teci,
Vukovarskom asfalt dubi,
Pred Lisinskim svijetu reci,
Da topništvo Hrvat ljubi.

Dok mu Meron suce sije,
Dok mu ni Haag prijetnja nije,
Dok mu Srbe grobak krije,
Haubica nek’ sve bije! 

Dok Crnoja, Reljić i Novinarsko vijeće časti HND-a umiru u ljepoti detektiranja žarišnih točaka izdaje - a za sada se, primijetili ste, uglavnom radi o izdajnicima i izdajnicama iz novinarskih redova – teku uvijene najave privatizacije svega što se privatizirati može. Zaključak konstruktivne rasprave o budućnosti zdravstvenog sustava, recimo, kandidat za ministra zdravstva Ante Ćorušić efektno je sažeo u dvije rečenice: "Ista će ostati standardna razina socijalne zaštite za sirotinju, ali bolju skrb će imati ljudi koji mogu više platiti. To je činjenica od koje ne možemo pobjeći". 

Imamo izdajnika! Zove se Nikola Bajto. (FOTO: Lupiga.Com)

Večernji list nam, pak, otkriva da mandatar Tihomir Tim Orešković razmišlja o otplati dijela hrvatskih dugova dionicama državnih tvrtki. Govoreći o ovome, primijetit ćemo da se budući hrvatski premijer Tihomir Tim Orešković već predstavio "vlasnicima hrvatskog duga", a biračima, koji su za njega prvi put čuli nakon izbora, sa svojim programom predstavit će se – uskoro. U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti kako Tim Orešković, oboružan akcentom iskusnog kanadskog menadžera hrvatskog porijekla, obrazlaže novu rundu masovne privatizacije, ekonomske mjere s kakvom imamo lijepa iskustva iz devedesetih godina prošlog stoljeća. 

Što na koncu, dakle, imamo? Red hajke, red privatizacije, red hajke, red privatizacije... Domoljubnu musaku, što je spremaju nastupajuća vlast i pripadajući joj paraobavještajni, paranovinarski i ini domoljubni sateliti, jednom smo već kusali. Jeli smo je u vremenima guste magle i mraka, koja danas evociramo kroz pitanje: Gdje si bio '91.? Nije bila ukusna.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".