„Dugoročno želimo stvoriti uvjete za samoodrživost ovog projekta. Ne želimo se vječno financirati iz institucionalnih i drugih potpora. Želimo vlastitim primjerom stvarati društveno odgovorni proizvod koji će biti primjer održivog razvoja otočnih zajednica“, rezime je razgovora koji je Lupiga vodila s inicijativom „Pokret Otoka“ čije je sijelo sa starosjediocima Hvara u klubu Veneranda početkom studenog označilo godišnjicu njegova postojanja. 

„Dosta ljudi nas percipira kao novog parazita za sustav, još jedan savez udruga. Upravo suprotno, mi ne želimo ovisiti o lokalnim proračunima već kreirati vlastite proizvode i usluge, spojiti ponudu i potražnju otočkih proizvoda te osigurati zapošljavanje otočana. Pokušavamo zaobići lokalne proračune, jer ne želimo nikakve ucjene. To ne dolazi u obzir!“, rezolutna je Maja Jurišić, voditeljica inicijative koja je zatalasala jadranske strukture od Lastova do Krka. Javnost je Jurišić upoznala kao jednu od pokretača Zadruge za etično financiranje, osnovane 2014. godine, a shodno tom rezonu, financijsku potporu „Pokret“ nastoji ostvariti iz europskih fondova koji se još uvijek u Hrvatskoj nedovoljno koriste. Samoodrživost u roku godine dana intencija je projekta.

Građanska inicijativa „Pokret otoka“ umrežila je otoke Silbu, Šoltu, Prvić, Brač, Vis, Hvar, Lastovo, Mljet, Ravu, Dugi otok, Rab, Sestrunj, Lošinj, Cres, Hvar, Krk, Murter, Lopud, Ugljan i Korčulu – kolijevku, uostalom, hrvatske kulture i civilizacije, s namjerom revitalizacije Hrvatskog primorja. Baš kao što su templari sustavom baklji postavljenim preko Jadrana nekoć davno slali poruke s Malte na svaki kraj sredozemnog bazena, „otočanke“ su, jer „Pokret Otoka“ su inicirale žene, otvorile važna pitanja poput onog kako to da se iz Dalmacije nikad nitko nije javio na natječaj za poboljšanje infrastrukture za internetsku mrežu. 

„Pokret otoka“ umrežila je otoke Silbu, Šoltu, Prvić, Brač, Vis, Hvar, Lastovo, Mljet, Ravu, Dugi otok, Rab, Sestrunj, Lošinj, Cres, Hvar, Krk, Murter, Lopud, Ugljan i Korčulu (FOTO: Pokret Otoka)

Naše su sugovornice većinom obrazovane i uspješne gradske djevojke koje su odlučile svoj život u posljednjih nekoliko godina nastaviti na jednom od jadranskih otoka. Maja Jurišić, direktorica je tvrtke Synergia savjetovanje i članica upravnog odbora SEYN-a, suosnivačica je i predsjednica Udruge za promicanje zdravog života “Buđenje” iz Stomorske, otok Šolta. Dijana Šabić je projektna menadžerica i osnivačica prve agencije za destinacijski menadžment na Braču, Best of Brač. Po struci je magistra sociologije, etnologije i ekonomije, osnivačica prvog volonterskog centra na nekom od hrvatskih otoka. Maja Dragojević iz Nezavisne udruge mladih Fabrika ideja iz Vele Luke, trenutno živi u Splitu, dok u Korčuli živi i radi njezina kolegica Iva Žanetić. Marica Grgurinović s Visa je osnivačica Kazališta Besa, dok s Hvara dolaze Ljubica Dijanošić, osnivačica Udruge TRIM za održivi razvoj otoka Hvara i Nena Kolak, osnivačica Saveza PlatFORma Hvar. Pored njih je Antonia Banović iz Zagreba, rođena u Omišu, a magistrirala komparativnu književnost i francuski jezik na Filozofskom u Zagrebu. Voditeljica je projekata u Klasteru za eko-društveni razvoj (CEDRA.HR) kao i članica upravnog odbora Mreže mladih za održivu energiju (SEYN). Sa Silbe dolazi Splićanka Nataša Kadin, magistra kulturnog menadžmenta i kulturnih politika, voditeljica udruge Mavena koja promovira novu glazbu i novomedijske umjetnosti.

U organizaciji udruge PlatFORma Hvar, prvog je vikenda u studenom, u hvarskoj Venerandi održano završno događanje pod nazivom „Serum – antihibernacijsko cjepivo, doza 1“, kao multimedijalno predstavljanje rada 22 aktivne kulturno-umjetničke organizacije na otocima. Ovime je artikuliran zahtjev za korištenjem praznog gradskog prostora Venerande kao budućeg društveno kulturnog centra Grada Hvara, čiji bi koncept zadovoljio potrebe građana i organizacija civilnog društva.

„Zatraženo je civilno-javno partnerstvo kojim bi Grad kao nositelj projekta aplicirao na natječaj Europskog socijalnog fonda za 'Razvoj društveno-kulturnih centara' – a ne dodjelu! – toga prostora PlatFORmi... Slijedi i prijava na ine EU-fondove koji financiraju upravo takve djelatnosti. Unutar tog natječaja pokrila bi se pravna regulativa osnivanja DKC-a, osnovna sanacija prostora, oprema, program i hladni pogon djelovanja centra na 16 mjeseci, što je dovoljno vremena da se takav projekt podigne na noge“, zahuktava se Kolak. Misao da bismo se kao društvo morali duboko zamisliti oko pitanja budućnosti, na otoku je izraženije uostalom svake jeseni, jer što ostane kad svemoćni turizam i sam krene na produženi godišnji odmor. Kad se lažni sjaj neonskih svjetala ugasi, nastupa trenutak metamorfoze sezonskog radnika u običnog čovjeka, popraćen spoznajom da cirkus s Markovog trga nema ni ideje, a kamo li institucije ili uzuse za njegovu resocijalizaciju u pustoš destinacije u zimskom razdoblju.

"Pokret je podrška i snaga koja proizlazi iz međusobnog dijeljenja resursa, znanja i iskustava" - Nena Kolak (FOTO: Pokret Otoka)

„Inicijativa je i krenula sa srednjodalmatinskih otoka, onih većih, kojima se priključilo nekoliko malih iz šibenskog i zadarskog arhipelaga, uključujući i Silbu, a to je i logično, jer je kod nas 200 stanovnika, dok kod njih postoji ozbiljna kritična masa. Ja sam i sama otprije pokušavala pokrenuti nešto slično na zadarskim i šibenskim otocima“, govori nam menadžerica Nataša Kadin, dok nam se signal Skypea gubi u škrapama oko splitskog Doma mladih. Ti su problemi otprije detektirani i umrežavanje se pokazalo kao jedino rješenje, jer varijable nezaposlenost i nepovezanost na spomen su hrvatskih otoka neizbježne. 

„Zimi je to uočljivije, jer ljudi kad bi i htjeli doći živjeti iz grada na otok, ne mogu osigurati osnovnu egzistenciju. Ja bih rado živjela na Silbi cijelu godinu, ali ne znam kako“, kaže Kadin koja kulturno-umjetničke projekte na Silbi uporno radi već cijelo desetljeće, gdje je lani uz umjetničku organizaciju SEA Silba Environment Art osnovala i OPG Dlana i počela se baviti uzgojem kapara. 

„Godinama koncentrirana samo na ljeto, tek nedavno stvorila sam uvjete da mogu kako-tako na otoku boraviti i djelovati i izvan sezone, pa je tako nastao i projekt SOS Silba Off Season, rezidencijalni boravci umjetnika i van sezone, 'kuvamo' ih još nekoliko, a jako se veselim i suradnjama s drugim 'pokretačima' na zajedničkim projektima revitalizacije i održivog razvoja otoka“, strastveno će Kadin. Zajedno s drugim turistima, pritvorila bi najesen škure i napustila otok. 

"Tek nedavno sam stvorila uvjete da mogu kako-tako na otoku boraviti i djelovati i izvan sezone" - Nataša Kadin (FOTO: Pokret Otoka)

Sudionice razgovora su složne u konstataciji da se u sezoni bave prezentacijama prema vani, dok zima otpada na radionice vezane za istraživačke projekte i rad koje direktno zanimaju lokalno stanovništvo. A ono ljeti mahom radi u turizmu, odrađujući i po dvije smjene, tako da se za nadgradnju nema vremena. Pokret je podrška i snaga koja proizlazi iz međusobnog dijeljenja resursa, znanja i iskustava, reći će Nena Kolak. Buduće pokretačice upoznala je u vrijeme snažnog zagovaračkog procesa unutar građanske inicijative PlatFORme. 

„PlatFORma Hvar djelovanje je započela kao građanska inicijativa nastala kao reakcija članova i voditelja organizacija civilnog društva u Gradu Hvaru na nedostatak prostora za kontinuirano djelovanje. Započela je zalaganjem za dodjeljivanjem bilo kojeg gradskog prostora na raspolaganje udrugama, ali kako Grad nije pokazao interes, odlučili smo se posvetiti traženju konkretnih rješenja, umjesto da ih čekamo od strane gradskih vlasti“, upozorava ova 32-godišnja Hvaranka. Vladajućima Grada Hvara društveno-kulturni život je prihvatljiv samo kroz svoj status quo – u potpunoj ovisnosti od rada organizacija civilnog društva, koje pak nemaju nikakve uvjete za kvalitetan rad. 

S obzirom na nepostojanje kadra koje se unutar Grada bavi isključivo apliciranjem na EU fondove, predloženo je partnerstvo s Lokalnom akcijskom grupom Škoji, bogatog iskustva u apliciranju i prijavljivanju EU-projekata, te PlatFORme Hvar koja će okupiti zainteresirane udruge i građane te provesti kvalitetno programsko sudjelovanje svih dionika. Rezultat tog civilno-javnog partnerstva bio bi funkcionalan i samoodrživ Društveno kulturni centar Grada Hvara.

„Centar u Hvaru svakako može biti samoodrživ, jer ljeti može imati komercijalne djelatnosti, a zimi prihode usmjeravati na društveno-kulturne djelatnosti usmjerene obogaćivanju života građana svih generacija“, smatra Kolak. Ideja je, unatoč zagovaranju nekolicine nezavisnih vijećnika i malih stranaka izglasana negativno, uz stalno usmjeravanje pitanja – što Grad ima od toga. 

'Serum – antihibernacijsko cjepivo, doza 1', prvo je događanje koje se na Hvaru radilo u suradnji s 'Pokretom Otoka' (FOTO: Pokret Otoka)

„Očigledno da sadašnja gradska vlast Grad percipira kao pravnu osobu i tvrtku namijenjenu djelovanju isključivo u komercijalne djelatnosti. Inicijativa je nastala prije nešto više od godine dana, a tijekom zagovaračkog procesa je na inzistiranje Grada formalno osnovana u udrugu Savez PlatFORma Hvar. 'Serum – antihibernacijsko cjepivo, doza 1', prvo je događanje koje smo radili u Hvaru u suradnji s 'Pokretom Otoka', čiji smo i sami pokretači. Tim događanjem željeli smo ukazati na potencijal ovog gradskog prostora, ali i potrebe samih građana za ovakvim centrom“, podsjeća Kolak.

Tako je tijekom pop-up događaja na Hvaru ovih sedamdesetoro entuzijasta susrelo pedesetak "Forana", braneći ono za što smatraju da je pravi cilj. No, premda su uglavnom autohtone otočanke, ne nailaze na potporu, a fetivima se doimaju kao furešte. 

„Doživljavaju nas kao strance, ipak su te zatvorene sredine“, slegnut će ramenima Nataša. 

„Nije da smo došle dijeliti lekcije, iako to tako može izgledati. Ne želimo nikome pametovati niti ništa nametati nego zajedno s lokalnim stanovništvom i stručnjacima raditi za dobrobit otoka. Treba vremena dok te 'dožive' i shvate da su tvoje namjere samo dobre i za otok i za ljude“, pojašnjava nam. 

Sličnu je stvar primijetio i engleski novinar Paul Bradburry, urednik utjecajnog bloga Total News Croatia, da svakoga tko dolazi sa strane s pozitivnim iskustvima koja želi primijeniti, doživljavaju sa skepsom. Pa, tako i on sam, koji je živio u desetak različitih gradova na svijetu, od čega je tri godine proveo u Hrvatskoj, doživljava da mu dijele lekcije ljudi koji se nisu maknuli iz rodnog mjesta. A čovjek se doselio iz Mexico Cityja.

U Serumu su sudjelovale 22 otočne organizacije, što ukazuje na snagu „Pokreta“ i međusobnog umrežavanja, od čega je čak tridesetero pokretača došlo „u goste“ podržati manifestaciju, ali i radi nastavka planiranja daljnjih zajedničkih aktivnosti. 

"Pokret Otoka" na splitskoj rivi (FOTO: Pokret Otoka/Daša Dragnić)

„Još uvijek pod dojmom ove suradnje moram reći da je tu za mene sažeta snaga 'Pokreta' – zajedništvo i međusobna podrška u svrhu jačanja 'malih' lokalnih inicijativa, ljudi, organizacija... Mi kao PlatFORma fokusirani smo na društveno kulturne djelatnosti pa je ovoga puta događaj bio u tome duhu, ali u pitanju može biti podrška malim proizvođačima, poduzetnicima, usamljenim borcima za prava, svim onim malim ljudima s pozitivnim borbama i pričama čiji glas nemamo priliku čuti, a kamoli pružiti im direktnu podršku – jer ne znamo da postoje. Projekt je iznimno sveobuhvatan i entuzijastičan, ali malim koracima vjerujem u njegovo ostvarenje i implementaciju na svim otocima i svim djelatnostima“, rezimira Kolak. 

Kao zemlja koja je pratila svjetski trend deindustrijalizacije, prvo pred trendovima preseljenja proizvodnih pogona u Aziju kao kontinenta jeftinije radne snage, a zatim i pod pritiscima Europske unije, Hrvatska je danas, zajedno s ostalim državama-gubitašima iz zlosretne skupine PIGS, specifična turistička supersila dugoročno opterećena nizom problema, od kojih je cijena noćenja – najviša na Mediteranu! „Zemlja tisuću otoka“ od koje su franšizirani projekti na lijepe su oči dobili jedinstvenu ambijentaciju, tek je s filmskom produkcijom i glazbenim festivalima uspjela vratiti tek malen dio neoporezovanog „kolača“ koji izlazi iz zemlje, a o kreditima za banke, ceste i ostalo da se i ne govori. 

I dok je na Obonjanu preko puta Šibenika u nekoć dječjem odmaralištu otvoren resort za bogatije „potkožene“ turiste, a iz Orebića upravo stiže vijest o prodaji 6.000 kvadratnih metara priobalja, američki je časopis „Islands“ uvrstio Brač među deset za život najpoželjnijih otoka na svijetu. Pritom se stanovništvo koje osigurava hladni pogon bori sa statistikom, ako već nije ušlo u nju. Postojeća infrastruktura otoka Brača nije dovoljno razvijena, pogotovo u smislu zdravstvene zaštite, prometnica i slično, kao i podjednako važne kulturne ponude i bilo kakvih sadržaja koji zapravo čine život, a ne preživljavanje na otoku. 

„Brač je premali da bi se isticale pojedine općine na njemu, on se mora predstavljati kao cjelina, a ne samo u kontekstu Zlatnog rata i Bola. Dosadašnja promocija Brača kreirala je velike kontraste u turističkom razvoju otoka koje se onda preslikavaju i na društvene razlike, odnosno na nejednake uvjete života“, smatra Dijana Šabić, etnologinja koju je javnost zapamtila po predavanju o gonjanju unatrag par godina. Sa svojim je kolegicama pokrenula i Best of Brač, prvu otočnu agenciju koja podjednako prezentira čitav otok. 

"Brač se mora predstavljati kao cjelina, a ne samo u kontekstu Zlatnog rata i Bola" - Dijana Šabić (FOTO: Pokret Otoka)

„Napravili smo prvi interaktivni turistički vodič po otoku, prvi portal sa svim informacijama o otoku, a ono na što smo najponosniji – prva je jedinstvena cjelovita otočna aplikacija, All in Brač. Mi ne vidimo samo Bol, Supetar ili Sutivan, već cijeli otok“, dalekovidno će. Na otočkim se selima, u Povlja, doseljavaju Englezi i Francuzi, a tu je i projekt, „Zemlja za nas“, organizacija samoodrživog sela u blizini Bobovišća, s kojim je djelomično povezan i Darko Rundek koji se sa suprugom tamo preselio iz Zagreba. 

Hibernacija kao neminovan trend, spram koje se održana manifestacija svojim imenom i zauzela, jedan je odnos pismo-glava, pitamo. 

„Jedna od predrasuda s kojima se borimo je i ta, da ljudi žive na otoku zato što nema ništa od sadržaja. Mislim da nije izolacionizam u pitanju, jer odličan odaziv dobivamo i za stvari koje organiziramo i izvan sezone. Čak nam se i sami stanovnici javljaju s prijedlozima što bi se trebalo odradit, ali treba imati strpljenja i čekati da te prepoznaju kao nekog tko može i hoće pomoći“, poentira Kadin. 

Michael Freer iz Centra za eko društvene inovacije i razvoj, CEDRA, iz Splita se s „Pokretom“ upoznao preko Korčulanke Maje Dragojević iz Vele Luke, porijeklom iz obitelji slavnog pjevača dalmatinske šansone, koja radi u Klubu mladih Split, kao voditeljica financija.

„Iako smo u Splitu, ovdje vam se sve jako sporo razvija i volio bih da nas je više“, reći će 27-godišnji Freer, porijeklom iz grofovije Hertfordshire, smještene oko 30 kilometara od Londona, a koji je u Split došao nakon razvoja seoskih zajednica u Kambodži.

„Društveno poduzetništvo trebalo bi pokrenuti razvoj lokalne privrede, da svi otoci dišu unisono. Želi se pokrenuti otočke mlade da i sami nešto učine za razvoj, a ne da spakiraju kofere i idu – ća. Svaki je otok mikrokozam za sebe –uz veliki grad gdje se sve odvija, imate gradić koji je turistički centar i onda mjesto koje kopni iz sezone u sezonu“, pojašnjava.

"Među prvim zadacima bilo je prikupljanje baze otočana, te njihovo mapiranje" - Maja Dragojević (FOTO: Pokret Otoka)

Maja Dragojević kao top-studentica ekonomije u Splitu, vikend je provela u Opatiji na simpoziju, a zatim u Splitu otvorila konferenciju poduzetništva Svjetski tjedan poduzetništva (GEW). Porijeklom iz Vele Luke na Korčuli, osnovala je udrugu Fabrika ideja koja je dovela do podizanja kvalitete života mladih na Korčuli, a s vremenom se zaposlila u Klubu mladih. Kroz kontakt sa šoltanskom udrugom Buđenje i radom na projektu More mogućnosti, uslijedio je "kobni" posjet Bruxellesu i tijekom puta prepoznate su zajedničke poveznice – nedostatak sadržaja, ali i njihova povećana inertnost, nedostatak mogućnosti, ali i želje za poduzetništvom, otvaranje novim prilikama i mogućnostima, izoliranost, suficit visokoobrazovanog kadra, nedostatak stručno usavršenog kadra...

„Pokret otoka je međuotočna inicijativa koja se razvila u Velom Grablju prije godinu dana između ljubitelja otoka. Među prvim zadacima bilo je prikupljanje baze otočana, te njihovo mapiranje. Također, pri pokretanju web platforme sastavljen je kalendar otočnih događanja, koji donosi sve kulturno-društvene aktivnosti udruženih otoka na jednom mjestu. U prilici da se na jednom mjestu okupe oni koji nude sadržaje na otocima vidimo veliki potencijal samoodrživosti i razvoja otoka“, poletno će Dragojević. 

Marici Grgurinovic iz Kazališta Besa s Visa koje se od 2013. godine bavi edukacijom i produkcijom na područjima vizualnog kazališta i permakulture, svoje je kolege pronašla u projektu Playdrama pokrenutom u Splitu i ubrzo shvatila da želi raditi vizualno-poetičko kazalište. Maričin je cilj, zajedno s kolegama iz Bese, osnovati naposljetku permakulturno umjetničko imanje na otoku – na kojem bi se odvijala i sama događanja.

„Naše aktivnosti protežu se tijekom cijele godine i usmjerene su lokalnom stanovništvu u vremenu izvan sezone, kao i gostima i posjetiteljima otoka u ljeto. Među njima su radionice s područja permakulture, organizacija gostovanja profesionalnih kazališnih predstava na Visu, turneje naših predstava po regiji, do Besa festivala i kazališnog kampa. Prve tri godine smo se uglavnom samofinancirali uz logističku podršku lokalne zajednice te nešto malo financijske od strane lokalne uprave, a ove godine stigla je i potpora Ministarstva kulture“, referira Grgurinović. 

"Shvatili smo da tamo na Šolti, na Braču, Hvaru postoji još netko tko radi slične stvari kao i mi... I osjeća se jednako usamljen i nepodržan" - Marica Grgurinović (FOTO: Pokret Otoka)

Smatraju da je „Pokret otoka“ nastao u trenutku kad je lokalna vlast počela nekomercijalnim inicijativama uskraćivati svaku podršku. U listopadu prošle godine dolazi do trenutka obeshrabrenosti i sumnje, kojem je uslijedio put autobusom u Bruxelles, s još četrdesetak otočana s drugih otoka koji se uglavnom ranije nisu međusobno poznavali, putovanje koje je bilo svojevrsni team building. 

„Shvatili smo da možda jesmo sami na svom Visu i da imamo osjećaj da nas nitko baš ne podržava. Ali tamo na Šolti, na Braču, Hvaru postoji još netko tko radi slične stvari kao i mi... I osjeća se jednako usamljen i nepodržan od strane svoje lokalne zajednice kao i ja“, prisjeća se Grgurinović. Tako je nastala veza između podjednako malih, skučenih i zatvorenih sredina, njihovih aktivnih organizacija sa sličnim vizijama i aktivnostima. U „Pokret“ su donijeli iskustvo rada na području kulture i umjetnosti. 

„U 'Pokretu', osim navedene podrške, vidimo mogućnost partnerstava i suradnji, što smo već počeli i provoditi, bolju promociju, otočno tržište kao i snažniji pokretački moment da promjena koju zaista želimo svojim otocima zaista dođe odozdo, od onih kojima promjena treba“, odlučno će Grgurinović. 

Na Mljetu je situacija sasvim drukčija, kao otoku koji se uglavnom percipira kroz istoimeni Nacionalni park. Glavni motor razvoja, koji nedostaje otoku su prije svega ljudi, kojih je sve manje. Martina Aljinović je nakon 18 godina rada u banci napustila Zagreb i preselila na Mljet gdje radi danas kao rendžerica u Nacionalnom parku.

„Najviše su radi toga zakinuta djeca. Osnovna škola trenutno egzistira s ukupno nekih pedesetak djece, koji su tijekom cijele školske godine zakinuti za ikakva događanja, od sportskih do kulturnih, kao i za bilo kakve radionice, koje se prema projektima EU provode u gradovima na obali. Stoga smo suprug i ja, osnovali Udrugu mladih Uliks kako bismo dovodili volontere kroz projekte, sklapali suradnje i učili od udruga s više iskustva, kakve sam u 'Pokretu' srela“, reći će Aljinović. 

Kaže kako je prepoznala energiju, volju i želju za životom na otoku. Nada se sa svima iz „Pokreta“ još odlučnije zaploviti dalje, udružiti se i pomoći jedni drugima da otoci zažive, jer život na otoku nije nemoguć, dapače, samo što ide nekim laganijim tokom...

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pokret Otoka/Daša Dragnić

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".