NEPRAVEDNO ZANEMARENI: Dokumenti i pisma Marije Jurić Zagorke digitalizirani i otvoreni za javnost

I.F.

6. srpnja 2017.

NEPRAVEDNO ZANEMARENI: Dokumenti i pisma Marije Jurić Zagorke digitalizirani i otvoreni za javnost

„Ja sam u prvom redu širila feminizam i u ženama budila volju da sudjeluju u javnom životu. Moja je težnja uvijek bila emancipacija žena", objasnila je jednom prilikom hrvatska novinarka i književnica Marija Jurić Zagorka koja je danas, gotovo 60 godina nakon smrti, dobila digitalnu zbirku dijela njenih osobnih dokumenata i pisama, kojima će šira javnost po prvi puta imati otvoreni pristup. Radi se o projektu u suradnji Centra za ženske studije i Hrvatskog novinarskog društva nazvanom „Digitalizacija odabrane građe Marije Jurić Zagorke“.

Osim tridesetak osobnih dokumenata i pisama, u zbirci se nalaze i 34 zapisnika Hrvatskog novinarskog društva čiji je Marija Jurić Zagorka bila član, ali i Zakonske odredbe o novinarima i novinarskom radu.

„Zakonske odredbe o novinarima i novinarskom radu su značajan doprinos za Zagorkinu bibliografiju i biografiju, s naglaskom na njezin angažman u polju socijalnih i radnih prava novinara/ki za koje se svojim članstvom, kao jedna od suosnivačica Hrvatskog novinarskog društva zalagala“, navode iz Centra za ženske studije i Hrvatskog novinarskog društva, napominjući kako se radi o osobi od iznimne važnosti za žensku povijest zbog čega građa koja prati njen život i rad, a prikupljena je u ovoj zbirci, predstavlja vrlo važan doprinos kulturi.

Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka od iznimne je važnosti za žensku povijest (IZVOR: tzzz.hr)

„Ta je građa poticaj za analizu rađanja moderne popularne kulture usmjerene ženama kao primarnoj publici, u kojoj je Zagorka našla načine za popularizaciju emancipacijskih i feminističkih ideja koje su utjecale na ciljanu publiku i doprinijele modernizacijskim promjenama u položaju žena u prvoj polovici 20. stoljeća ali i razvoju novinarske profesije“, rezimiraju Centar za ženske studije i Hrvatsko novinarsko društvo nakon dovršetka ovog projekta, pri čemu se zahvaljuju Multimedijalnom institutu MaMa i udruzi Documenta na stručnoj pomoći.

Ovim potezom vrijedna građa koja je u fizičkom obliku izložena propadanju, sada je spremljena i u virtualnu stvarnost te će dostupna javnosti putem interneta poslužiti za popularizaciju novinarskog rada Marije Jurić Zagorke i ženske povijesti kao nepravedno zanemarenog udjela u kulturi Hrvatske. Opis svih digitaliziranih dokumenata na hrvatskom je i engleskom jeziku, kao i kratki uvod u zbirku koja se nalazi na internetskoj stranici Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke i po njoj možete „pronjuškati“ na ovom linku.

Marija Jurić Zagorka prva je profesionalna novinarka u hrvatskoj povijesti. Još 1925. godine utemeljila je ozbiljan ženski časopis u Hrvatskoj - Ženski list. U redakciji Obzora, gdje je jedno vrijeme radila, krajem 19. stoljeća skrivali su je od posjetitelja, jer je bilo „nezgodno“ da u novinama radi žena.

Marija Jurić Zagorka
Jurić Zagorka traži sazivanje mirovnog suda zbog spora s Vladimirom Šteinerom (IZVOR: zagorka.net)

„Pod teškom društvenom zabludom da su novinarsko zvanje i politički rad isključivo samo muško poprište rada, prolazila sam u svojem novinarskom zvanju kao nevino okrivljeni kroz pranger španjolske inkvizicije. Taj mi je rad bio potrebom života kao hrana, zrak i sunce tijelu i moje političko djelovanje smatrala sam nečim sasvim prirodnim. Pošto nisam uvažavala društvenu zabludu, koja je stvorila nepisan zakon protiv javnog rada žene, naišla sam na putu toga rada na neprijateljstva, čije posljedice snosim još danas", kasnije će zapisati Jurić Zagorka u autobiografiji „Kako je bilo“

Na ovom mjestu vrijedi podsjetiti i na njen politički angažman koji je u tadašnje vrijeme bio neprihvatljiv za „nježniji spol“. Nakon što je predvodila prve ženske demonstracije završila je i u zatvoru.

"Svugdje sam bila dočekivana s nepovjerenjem i prezirom jer je žena u politici u 19. stoljeću bila smatrana poput žene u javnoj kući. ( ...) A ja sam u prvom redu širila feminizam i u ženama budila volju da sudjeluju u javnom životu. Moja je težnja uvijek bila emancipacija žena", objasnila je jednom prilikom. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: zagorka.net