LUPIGA ANKETIRA: Eminentni novinari otkrivaju o kome je u Hrvatskoj zabranjeno pisati i zašto

Ivan Kegelj

9. prosinca 2010.

LUPIGA ANKETIRA: Eminentni novinari otkrivaju o kome je u Hrvatskoj zabranjeno pisati i zašto

Novinari u Hrvatskoj dobro znaju o kome nije preporučljivo pisati, čije ime obrađeno u kritičkom tonu može značiti i trenutačni otkaz. Mi smo kontaktirali sedam eminentnih novinara i zamolili ih da nam napišu koga mediji zaobilaze, odnosno tko svojim imenom i prezimenom ulijeva strah u novinarske kosti. Evo što o tome kažu Sanja Modrić, Ivica Đikić, Nataša Škaričić, Josip Bohutinski, Vlado Vurušić, Velinka Knežević i Davor Krile. Saznajte o kome hrvatski novinari ne pišu kritički i zbog čega

U našoj anketi koja za cilj ima otkriti koje hrvatsko ime i prezime kod novinara proizvodi autocenzuru, odnosno budi cenzorske porive kod njihovih urednika, kao sugovornike imamo jednog glavnog urednika, vrsnog novinara i pisca - Ivicu Đikića, jednu zamjenicu glavnog urednika i briljantnu komentatoricu - Sanju Modrić, dobitnike HND-ovih nagrada za istraživačko novinarstvo, odnosno za kolumnistiku te reportažu - Josipa Bohutinskog, Davora Krilu i Vladu Vurušića, te jednu od najboljih mladih  hrvatskih novinarki Velinku Knežević.  Ovaj uzorak smatramo više nego reprezentativnim te vas pozivamo da pročitate što o cenzuri, točnije ljudima, institucijama i poduzećima koja generiraju cenzuru imaju reći predstavnici devastirane novinarske profesije.   

 

IVICA ĐIKIĆ (Novosti)

1. IVICA TODORIĆ 

- Ne tvrdim da se o Todoriću može napisati stotinu utemeljenih kritičkih tekstova, ali je činjenica da su novinari u mnogim redakcijama demotivirani da se bave vlasnikom Agrokora. Todorić je vlasnik Tiska, distribucijskog lanca s kojim mora surađivati svatko tko se bavi izdavanjem novina. Tisak raspolaže brojnim načinima da oteža život svakom izdavaču. Osim toga, Todorić godišnje investira stotine milijuna kuna u novinsko i radio-televizijsko oglašavanje, a svakim negativnim tekstom riskirate da Agrokor zaključi da mu baš i nisu nužne reklame koje plaća vašem nakladničkom poduzeću.

2. TOMISLAV KARAMARKO

- Ministar unutarnjih poslova silno brine o svojoj javnoj slici, pa slabo podnosi članke u kojima se kritizira njega ili njegovo ministarstvo. Nakon takvih članaka obraća se vlasnicima medija, a vlasnicima je uvijek jako stalo do dobrih odnosa s Karamarkom.

3. MLADEN BAJIĆ I IVICA MUDRINIĆ

- Glavni državni odvjetnik negativne tekstove o sebi suzbija na dva načina: nekolicini redakcija on je najvažniji pouzdani izvor, a nekolicini vlasnika medija iz nekih je razloga veoma bitno da Mladen Bajić što duže ostane glavni tužitelj. Što se tiče direktora HT-a, on raspolaže najizdašnijim marketinškim budžetom u zemlji, a nije mu strano korištenje te financijske poluge za pritisak na one koji se drznu o njemu pisati s kritičkih pozicija.

 

NATAŠA ŠKARIČIĆ (slobodna novinarka)

Prije nego odgovorim na pitanje, želim samo "doraditi" tezu koju ono implicira: ne čini mi se više da je u hrvatskom novinarstvu najveći problem to što postoje neka mitska, nedodirljiva bića kao što je 90-ih bio Franjo Tuđman. Sve se manje pitam tko je u Hrvatskoj nedodirljiv, a sve više o kome ili o čemu je najgluplje ili najbesmislenije pisati i sve češće samoj sebi odgovaram – o svima i o svemu. Od ozbiljnog i nezavisnog novinarstva, po meni, već dugo nema nikakve vajde. Nije problem na nekom od mnogobrojnih internetskih portala objaviti, na primjer, informaciju o Ivici Todoriću, nego u tome što sve i da takva informacija sadrži nešto krucijalno kompromitirajuće, ona neće dotaknuti medijski, politički i pravosudni establishment. No, vrijedi se truditi, i to naročito oko ovih nedodirljivaca:

1. Medijski koncerni, posebno NINOSLAV PAVIĆ

- Zato što je pitanje transparentnosti vlasništva nad medijima, općenito, prvorazredno društveno pitanje i zato što je pitanje Pavićeve kupnje Slobodne Dalmacije prvorazredna politička, korupcijska i medijska tema iz vladavine Ive Sanadera. Ako se ona ne razriješi, mediji će istu matricu ponašanja vrtjeti sa svakom vlasti.

2. IVICA TODORIĆ

- Zato što je čovjek vlasnik neodređeno velikog dijela države, a unatoč tome ne postoje ozbiljne analize o reperkusijama ove činjenice na hrvatsko gospodarstvo.

3. BANKARSKI SUSTAV

-  Zato što je analitički pristup poslovanju banaka u Hrvatskoj ravan nuli, zato što ne postoji ozbiljna znanstvena inicijativa ili inicijativa civilnog društva koja se bavi financijskim i pravnim aspektima odnosa banaka u Hrvatskoj prema svojim korisnicima. Nekoliko rijetkih zanimljivih analiza moglo se, po mom mišljenju, naći samo na internetskim portalima.

P. S. Još prije koji tjedan iz ovoga ne bih izostavila ministra zdravstva Darka Milinovića, no otkad se usudio javno iskazati svoje političke apetite, njegova je nedodirljivost malo oslabjela, u skladu sa željama vrha HDZ-a.

 

VLADO VURUŠIĆ (Jutarnji list)

1. MIROSLAV KUTLE

- Neka vrsta privatizacijskog overlorda, s njegovim imenom povezane su mnoge negativnosti koje su se događale tijekom Tuđmanove privatizacije 90-ih, ali još uvijek je, unatoč sudskim odlukama, medijski uglavnom nedodirljiv.

2. IVICA TODORIĆ

- Najuspješniji tajkun na našim prostorima, koji nije u središtu pažnje medija jer u ovim kriznim vremenima većina medija živi od njegovih izdašnih reklama, a njegovo poslovanje unatoč dubiozama očito nije "pretjerano medijski atraktivno".

3. IVICA MUDRINIĆ

- Slično je kao i s Ivicom Todorićem, pa neki propusti HT-a dobiju manje medijskog prostora nego bi se to očekivalo. Naime, on je također veliki oglašivač, a u ovim kriznim vremenima to će se honorirati sa strane medija koji "kubure" s tiražom

 

DAVOR KRILE (Slobodna Dalmacija)

1. IVICA TODORIĆ 

- Pisati o Todoriću hrvatskim novinarima nije subjektivno, nego objektivno teško. Osim što je najveći trgovac i oglašivač, on je i vlasnik Tiska, najvećeg novinskog distribucijskog lanca. Upravo poput vlasnika paprika ili lubenica, i vlasnici hrvatskih medija egzistencijalno su krajnje ovisni o Todoriću. Novinarima se zato nerijetko čini da je za medijsku moć skoncentriranu u svojim rukama Todorić sam najmanje kriv; najkrivlja je država koja mu je takvu poziciju omogućila. Osim što je lakše, zato je često i utemeljenije napadati Vladu umjesto Todorića.

2. IVO JOSIPOVIĆ 

- Zašto je novinarima teško pisati o Ivi Josipoviću najbolje je objasniti na primjeru Nikole Pašića. Kao premijer kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, Pašić je često arbitrirao u političkim sporovima i pritom uvijek svim stranama jednako davao za pravo. Kad ga je osobni tajnik jednom upozorio kako baš nema smisla svima govoriti kako su u pravu, Pašić ga je potapšao po ramenu i rekao: Da znaš, momče, da si i ti u pravu! Naš predsjednik mu je dosta sličan: ne možeš ga srčano napasti samo zato jer nastoji svima ugoditi.

3. ZORAN MILANOVIĆ

- Pisati o Milanoviću nije teško, nego delikatno. Novinar mora paziti da ne pretjera u kritikama na njegov račun jer - usprkos svom sanaderovskom, samoljubivom, karakteru - još uvijek nije ni bio u poziciji da nešto korisno ili štetno učini. Svaka impulzivnija analiza njegova rada, ili nerada, zato u sebi skriva opasnost da preraste u prekomjerno granatiranje.  

 

SANJA MODRIĆ (Novi list)

1. IVO SANADER

- U Hrvatskoj je Sanader donedavno bio najviše zaštićen cenzurom. To je bio rezultat Sanaderovog masterplana medijske korupcije u kojem su predano i bez otpora surađivale mnoge ključne osobe u mainstream medijima - značajan dio vlasnika, urednika i prvih pera. Čim je Sanader pao, ti isti su odjednom progledali i stali objašnjavati ostatku svijeta kako je bivši premijer bio totalno "zaveo" medije. To je nepogrešivi signal da su potpuno spremni za nove gospodare.

2. VELIKI OGLAŠIVAČI

- Cenzurom - ponekad tvrdom i izravnom, a ponekad neizgovorenom, ali potpuno "samorazumljivom" s obzirom na financijske interese vlasnika medija - pazi se na živce oglašivača, posebno velikih. Vlasnicima medija i zapaženom broju urednika teško je dokazati da oglašivači moraju oglašavati i da to nemaju gdje činiti osim u medijima. Stoga je ulizička politika potpuno pogrešna i kratkovidna, a još rastjeruje i publiku.

3. KATOLIČKA CRKVA

- U dobrom broju medija sveta krava je i Katolička crkva. Većina novinara koji prate Crkvu ne pišu o Crkvi kritički, nego kao "jedni od njih", a vlasnici to podržavaju jer dobro njuše koliki je utjecaj Crkve na mjestima odlučivanja.

 

JOSIP BOHUTINSKI (Večernji list)

1. IVICA TODORIĆ  

- Najmoćniji je čovjek u Hrvatskoj, što samo po sebi kod ljudi izaziva strah i stav - ne zamjeraj mu se. Ima ogroman utjecaj u Hrvatskoj, u svim dijelovima društva pa time i na medijsku scenu

2. VLADIMIR ŠEKS

-  Nevjerojatno je kako se malo toga piše o njemu iako je jedan od glavnih aktera svih političkih zbivanja u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina. Ima prste upetljane u brojne afere, spletke, (Glavaš, Sanader ...),  a i dalje se tretira kao neki uvaženi političar

3. MLADEN KRULJAC

- General Hrvatske vojske, drugi u hijerarhiji u HV-a, problematična ponašanja, mlati ljude okolo, a opet mu nitko ništa ne može. Mediji o njemu uglavnom ne pišu, a kad to nešto i napišu, može se primijetiti da bi to bilo puno žešće i konkretnije da se radi o nekom drugom.  

 

VELINKA KNEŽEVIĆ (Večernji list)

1. AGROKOR, T-HT, INA, KING ICT i druge velike tvrtke

- Uglavnom nije riječ o "izravnoj liniji" s uredništvom već autocenzuri novinara i uredništva zbog pritiska marketinga. Običaj da preko marketinga pritišću uredništvo preuzele su i male tvrtke. Svatko tko uloži kunu u oglašavanje misli da može utjecati na uređivanje lista. Razlika je samo što u slučaju malih tvrtki uredništvo ignorira marketing.

2. JADRANKA KOSOR

- Premijerka kojoj najveći dio zahtjevnog radnog vremena uzima analiziranje kako su je mediji obradili i reagira na svaku rečenicu koja joj se ne sviđa. Njezina bahatost  otišla je tako daleko da od televizijskih kuća traži da ne montiraju kadrove u kojima joj se vide debeli listovi.

3. MIROSLAV KUTLE

-  U svim medijima ostavio je repove moći. S većinom vlasnika medijskih kuća je surađivao i zna tko je gdje umočen čime je osigurao da se njegove prošle i sadašnje poslove ne raskrinkava u medijima.


Lupiga.com