Pokušavajući doznati koliko su novca građani Hrvatske prikupili pozivajući 060 humanitarne telefone, koliko su u takvim akcijama zaradili privatni telekom operatori i koliko je uprihodila država koja od svake takve akcije ubere 25 posto ukupnog iznosa na ime pdv-a, utvrdili smo da navedenim podacima Ministarstvo socijalne politike i mladih ne raspolaže. Odgovore na postavljena pitanja nisu imali ni regionalni uredi državne uprave, iako je riječ o tijelima zaduženim za kontrolu rada udruga. Iz tih su ureda, podsjetimo, poručili da udruge u svojim izvješćima nisu bile dužne posebno navoditi podatak o tako prikupljenim sredstvima. Uz to, udruge nisu morale dostaviti ni ugovore s operatorima, niti izvješća operatora, pa su podaci o zabilježenom broju poziva po broju, ukupno prikupljenim iznosima i njihovoj konačnoj podjeli između udruga, operatora i države, tim uredima potpuno nepoznati. Iz resornog ministarstva istovremeno su upozorili da o ovakvim akcijama ne vode posebnu evidenciju i da ne raspolažu podacima vezanim uz način prikupljanja humanitarne pomoći, dodajući i da praćenje financija nije u njihovoj nadležnosti. 

Potreba građana da doznaju gdje je u konačnici završio njihov novac godinama je tako bila prepuštena isključivo dobroj volji udruga i privatnih telekom operatora, o kojima je ovisilo hoće li podatke podijeliti s javnošću. No, skandalozno je da potrebu za konkretnim informacijama, kada ih već nisu mogli dobiti «obični» građani, nisu imale ni državne institucije, od kojih, kako će se ispostaviti, baš niti jedna nije nadležna za odgovore na pitanja o tako prikupljenim sredstvima.

Prema sugestiji Ministarstva socijalne politike i mladih, obratili smo se Ministarstvu financija i Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, HAKOM-u. U resornom ministarstvu, naime, smatraju da bi upravo ove institucije mogle imati podatke koji nas zanimaju. 

Nazovi 060 radi donacije, a dalje ćemo vidjeti.

Međutim, Ministarstvo financija nema ništa od traženih podataka. Njihov Sektor za financijski i računovodstveni nadzor, pojašnjavaju, nije nadležan za utvrđivanje iznosa, ili pak vođenje evidencije o iznosima prikupljenih sredstava putem 060 brojeva na godišnjoj razini. Osim toga, nisu ovlašteni za provođenje nadzora privatnih telekom operatora, pa tako ni ne mogu prikupljati podatke o tome koliko su eventualno zaradili prikupljajući sredstva u humanitarnim akcijama provođenim putem telefona. Upit su proslijedili i Poreznoj upravi, ali traženim podacima ne raspolaže ni Porezna uprava. 

Nije nadležan ni HAKOM

Iduća adresa na kojoj smo tražili odgovore na pitanje o prihodima od poziva na 060 humanitarne telefone Hrvatska je regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, HAKOM - državno tijelo zaduženo za regulaciju i kontrolu poslova iz djelokruga elektroničkih komunikacija. Vode li oni evidenciju ukupnih iznosa prikupljenih putem humanitarnih telefona i kontroliraju li podjelu novca između udruga i operatora? Ne, kažu u toj agenciji, ističući da bi se za kontrolu prikupljenih sredstava trebali obratiti Ministarstvu socijalne politike i mladih. Prikupljanje novca u humanitarnim akcijama i zakonitost takvog prikupljanja, govore u HAKOM-u, regulirana je propisima iz područja socijalne politike, dok su oni nadležni isključivo za ispravnost numeracije u ovakvim humanitarnim akcijama. Osim toga, brinu i o transparentnosti informacija, što je propisano Pravilnikom o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te Planom numeriranja. 

Prema navedenom Pravilniku, kod prikupljanja donacija operator mora jasno naznačiti koji se dio odnosi na donaciju, a koji na pokrivanje njegovih troškova. Tu je informaciju dužan pružiti na svojim službenim internetskim stranicama i stranicama humanitarne akcije, najkasnije početkom njene realizacije. Poštuju li operatori ove obveze, u HAKOM-u, kažu, utvrđuju na temelju provjere slučajnim izborom, putem saznanja o mogućim nepravilnostima iz medija, ili pak pojedinačnim prijavama krajnjih korisnika, odnosno drugih osoba.  

«Pravilnikom je isto tako propisano da operator mora čuvati podatke o tim uslugama najmanje 12 mjeseci nakon završetka usluge. Podaci moraju obuhvaćati informacije o naplaćenim iznosima, vremenskom trajanju poziva, broju ostvarenih poziva, ili kratkih tekstualnih poruka te ih na zahtjev dostaviti HAKOM-u», ističu u toj agenciji. HAKOM zapravo ima ovlast pokretanja nadzora, odnosno uvida u sve podatke s kojima operatori raspolažu, no to ne može činiti samoinicijativno. «S obzirom da način raspolaganja prikupljenim sredstvima i ukupna zarada nisu u nadležnosti HAKOM-a, HAKOM će sve podatke na zahtjev pružiti institucijama nadležnim za ispitivanje zakonitosti humanitarne akcije. Ne možemo samostalno obaviti nadzor vezano uz način raspodjele prikupljenog novca. Možemo obaviti nadzor jedino vezano uz obveze koje operatori imaju u pogledu transparentnosti usluge, te drugih obveza koje proizlaze iz Zakona o elektroničkim komunikacijama i pripadajućih podzakonskih propisa», kažu u toj agenciji. 

U HAKOM-u kažu da nisu nadležni za prikupljanje podataka o prikupljenim novcima

Drugim riječima, da bi HAKOM zatražio od operatora uvid u sve segmente provođenja humanitarnih akcija, to bi od njih službeno trebalo zatražiti Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo financija ili sudovi, i to najkasnije 12 mjeseci od završetka akcije. Međutim, takav zahtjev nikada do sada nisu dobili. «Do sada HAKOM-a nije zaprimio zahtjev niti jednog nadležnog tijela za dostavom podataka od operatora usluga s posebnom tarifom koji bi se odnosili na prikupljene iznose», poručuju iz HAKOM-a. 

Što kažu telekom operateri

 Prema podacima HAKOM-a, primarnom dodjelom operatorima su podijeljena 122 broja namijenjena za usluge humanitarnog karaktera. Od toga ih je čak 40 dobila tvrtka IT Jedan, 20 Metronet telekomunikacije, dok po 10 imaju HT, Markot.tel, Amis Telekom, Intertel, Iskon i OT-Optima telekom, a Moj telekom ima dva broja. Kao privatne tvrtke, nikakve podatke o poslovanju operatori nisu dužni podastrijeti javnosti, što podrazumijeva i podatke o humanitarnim akcijama. 

Unatoč tome, sve navedene tvrtke smo upitali koliko su novca putem dodijeljenih brojeva prikupile u 2014. i 2013. godini, budući da konkretne iznose očito nema niti jedna državna institucija. Zanimalo nas je koliko je na tim brojevima zabilježeno poziva, koliko su iznosili troškovi operatora i pdv-a, te koliko je od ukupno prikupljenog novca u pojedinačnim akcijama u konačnici uplaćeno udrugama. Pitali smo ih na i na koji način dodjeljuju brojeve udrugama, imaju li ikakav uvid u ono što se kasnije događa s novcem i je li ijedna državna institucija od njih ikada zatražila bilo kakve podatke vezane uz takav tip humanitarnih akcija. 

Od devet operatora, upite nisu ignorirali samo Metronet, HT i Optima. Dio podataka su ustupili, ali isključivo zahvaljujući vlastitog dobroj volji. Kako ističe glasnogovornik Metroneta Luka Rukavina, od brojeva koji su dodijeljeni toj tvrtki, trenutno ih je aktivno pet. «S obzirom da se, prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama prometni podaci brišu 12 mjeseci nakon njihove obrade, Metronet raspolaže s informacijama za razdoblje od 1. rujna 2014. do 30.lipnja 2015. U tom je razdoblju ostvareno 114 poziva po cijeni od 6,25 kuna po pozivu. Prikupljeno je 712,50 kuna», kaže Rukavina. Od tog je iznosa organizatorima isplaćeno 570 kuna, dok je u državni proračun uplaćeno 142,50 kuna pdv-a. «Sam Metronet je na sebe preuzeo rizik naplate i sve ostale troškove, poput naplate troškova međupovezivanja s drugim operatorima. Takvi troškovi nisu imali ni najmanji utjecaj na ukupnu humanitarnu pomoć koja se prikupila putem humanitarnih brojevima, već ih je snosio Metronet», pojašnjava Rukavina. 

Kada je u pitanju provjera od strane državnih institucija, glasnogovornik Metroneta ističe da njihova tvrtka redovito dostavlja podatke o prihodima koje ostvaruje pružanjem elektroničkih komunikacijskih usluga, nadležnom regulatornom tijelu HAKOM-u, dok prihode, u skladu sa zakonskim obvezama,  prijavljuje Poreznoj upravi. Pri sklapanju ugovora o korištenju humanitarnih brojeva, organizator se, kaže, obvezuje poštivati sve obveze propisane Zakonom o elektroničkim komunikacijama. Rukavina naglašava da će transparentnosti ovog segmenta humanitarnih akcija puno doprinijeti novi Zakon o humanitarnoj pomoći. «Ranije nije postojala obveza organizatora da prilikom podnošenja zahtjeva za dodjelu humanitarnog broja predoči rješenje kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije. To je ispravljeno novim zakonom koji, među ostalim, definira da operator neće odobriti zahtjev za davanje humanitarnog broja na korištenje, ako nije podnesen u skladu s odredbama ovog zakona», najavljuje Rukavina. Također, prilikom objave humanitarnog broja organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći bit će dužan na odgovarajući način javno istaknuti logotip humanitarne akcije. 

Više humanosti, ali i više transparentnosti (FOTO: hck.hr)

Iz Odjela za korporativne komunikacije Hrvatskog telekoma naglašavaju da je, od brojeva koji su im na raspolaganju, trenutno aktivan samo jedan, a dodijeljen je udruzi RTL pomaže djeci. «Hrvatski Telekom se u potpunosti odriče svih prihoda od humanitarnih akcija koje su organizirane u HT mreži na brojevima u rasponu 060 9000-9009. Cijena poziva za sve akcije iznosi pet kuna plus PDV, odnosno 6,25 kuna», govore u HT-u. Pozivima iz njihove mreže na te je brojeve tijekom 2013. prikupljeno i udrugama isplaćeno više od dva milijuna kuna, dok je prošle godine iznos premašio tri milijuna. Sustav dodjele brojeva za provođenje humanitarnih akcija u HT-u je temeljito razrađen. O tome kome će dati broj na korištenje već 11 godina odlučuje Stručno povjerenstvo za dodjelu brojeva humanitarnim akcijama. «Sadašnji saziv Stručnog povjerenstva utemeljen je 2012. Sastoji se od predstavnika Hrvatskog Telekoma, Vlade Republike Hrvatske, Društva Potrošač i Hrvatskog novinarskog društva», kažu u HT-u.

Temeljni uvjet za prijavu humanitarne akcije, ističu, jest da je organizator udruga, zaklada ili druga pravna osoba čija temeljna svrha nije stjecanje dobiti. Predložene akcije, kažu, moraju imati izraziti humanitarni karakter, čiji filantropski cilj doprinosi boljitku zajednice ili njezinih članova. Osim toga, akcija mora imati dobar komunikacijski plan, osobito kada je riječ o oglašavanju broja, kako bi bio dovoljno vidljiv te tako maksimalno potaknuo građane na pozivanje. Važno im je i da obuhvaća što veći broj primatelja donacije, kao i da postoji dobra podrška medijskih kuća, pogotovo televizijskih, pa tako i da akcija ima pozivni centar vezan uz organiziran javni događaj, poput koncerta. Humanitarna akcija mora se provoditi sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći, a organizator je dužan imati odobrenje za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. Prednost uvijek daju akcijama organiziranim na nacionalnoj razini. 

Korisnici Optima Telekoma u 2014. ostvarili su  171.450 poziva prema „humanitarnim“ telefonima, od čega je 142.690 poziva  upućeno za stradale u poplavama u Slavoniji. U Optimi naglašavaju da u humanitarnim akcijama redovito sudjeluju, bez obzira u čijoj se mreži nalazi broj. «U gotovo svim akcijama ove vrste odričemo se dijela interkonekcijskog prihoda u korist udruge, organizatora humanitarne akcije», kažu u Optimi. To znači da se ova tvrtka svojih prihoda odriče i kada se humanitarni broj kojeg pozivaju njeni korisnici nalazi u mreži drugog operatora, dok se, primjerice, HT, odriče zarade ako je broj u njihovoj mreži, ali ne nužno i prihoda kojeg ubire dok njegovi korisnici pozivaju 060 broj u mreži drugog operatora. «Podatke vezane uz humanitarne akcije provođene putem 0609 brojeva prikuplja HAKOM, kojem Optima kvartalno dostavlja izvještaj o količini poziva ostvarenih iz Optimine mreže i prihodima od njih, za sve usluge s posebnom tarifom», govore u Optimi. 

Kome doniramo novac? (FOTO: Karlskrona.se) 

No, ovdje je važno naglasiti da operatori u svojim financijskim izvješćima koja dostavljaju HAKOM-u navode samo ukupne bruto prihode ostvarene u određenom razdoblju putem brojeva s dodanom vrijednošću, kao posebne djelatnosti. Ta djelatnost, među ostalim, podrazumijeva i humanitarne brojeve. Preciznije, to znači da njihova financijska izvješća uključuju i podatke o zaradi ostvarenoj putem astroloških i tarot usluga, seks telefona, ili pak nagradih igra pa iz njih u pravilu nije vidljivo koliki se udio profita odnosi na humanitarne telefone. Iako to ne znači da na bilo koji način krše zakon,  ukazuje na to da se precizni financijski podaci o humanitarnim akcijama iz tih financijskih izvješća ne mogu izravno isčitati. Jedina mjera kontrole prema operatorima tako ostaje obveza da podatke o provedenim humanitarnim akcijama čuvaju 12 mjeseci i da ih na zahtjev dostave HAKOM-u. Sama po sebi ta bi mjera mogla biti dovoljna, ali kao što je već rečeno, od HAKOM-a nitko nikada nije zatražio da takve podatke provjeri pa se može zaključiti da u praksi zapravo nikada do sada nije korištena. 

Kakve probleme vidi resorno ministarstvo 

Kroz komunikaciju sa svim državnim institucijama koje bi trebale ili, barem teoretski, mogle kontrolirati provođenje humanitarnih akcija, postaje jasno da se nad područjem prikupljanja novca putem 060 brojeva godinama nije provodila nikakva temeljita kontrola. Niti nakon kontaktiranja Ministarstva socijalne politike i mladih, svih regionalnih ureda državne uprave, Ministarstva financija, HAKOM-a i svih telekom operatora kojima je ta agencija dodijelila brojeve na korištenje, nemamo konkretne odgovore na pitanja o ukupno prikupljenim iznosima. Zbog čega se za ovaj segment humanitarnih akcija godinama nije vodila nikakva evidencija, niti su se provodile dublje provjere, u Ministarstvu socijalne politike i mladih ne nude nikakvo logično objašnjenje, osim da je «uređenje područja prikupljanja humanitarne pomoći jedan od razloga donošenja novog Zakona o humanitarnoj pomoći». 

Kada je riječ o nepravilnostima u prikupljanju sredstava putem 060 brojeva, njima Ministarstvo socijalne politike i mladih u ovom trenutku ne raspolaže. Ujedno, nemaju nikakvih  saznanja, niti prijava vezanih uz neregularno i netransparentno trošenje sredstava prikupljenih u humanitarnim akcijama. No, o tome se treba zapitati slijedeće: da su ikakve nepravilnosti i postojale, kako su nadležne institucije za njih uopće mogle znati? Ako nije postojala nikakva evidencija ovakvih humanitarnih akcija, nije bilo moguće provesti ni analizu podataka, a čak da su im konkretni podaci i bili na raspolaganju, netko je valjda i u praksi povremeno trebao provjeravati jesu li točni. 

Ipak, u ministarstvu ne skrivaju da su se tijekom primjene «starog» zakona pojavljivale poteškoće. Tako navode da su u razdoblju od kada je stupio na snagu pa sve do kraja 2013., kod prikupljanja financijskih sredstava u nekim slučajevima korišteni tzv. komercijalni brojevi iz raspona 060. «Prema informacijama HAKOM-a, prilikom dodjele brojeva za prikupljanje humanitarne pomoći, moraju se koristiti brojevi iz raspona 609. Provjerom operatera kojima su primarnom dodjelom dodijeljeni brojevi iz raspona 60x, a riječ je o njih sedamnaest, utvrđeno je da je u samo jednoj humanitarnoj akciji korišten broj iz neke druge numeracije, a da to nije broj 609. Nažalost, bila je riječ o humanitarnoj akciji Nora fora - hrabro dijete strašni lav, koju je organizirala Udruga Hrabro dijete iz Nove Gradiške», pojašnjavaju u ministarstvu. Zašto je korištenje komercijalnih brojeva iz druge numeracije ikome predstavljalo problem, nisu pojasnili. Potpuno je nerazumljiv i zaključak da je «pogrešan» broj korišten samo u slučaju akcije za Noru Šitum, kada sami tvrde da su komercijalni brojevi korišteni u «nekim slučajevima», a ne samo u jednom. 

Bilježimo isključivo pozitivna iskustva, kažu u Zakladi Ana Rukavina.

Kao jedan od problema s kojima su se organizatori humanitarnih akcija suočavali u praksi, u ministarstvu ističu i kašnjenje doznake sredstava od strane operatera. Takva su kašnjenja, kažu, otežavala isplatu sredstava krajnjem korisniku, kao i obvezu organizatora da nadležnom uredu državne uprave na vrijeme dostavi izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji. «Doznaka sredstava kasnila je i po nekoliko mjeseci, što je imalo utjecaj i na isplatu sredstava krajnjem korisniku, ali i dovodilo organizatore humanitarne akcije u nemogućnost ispunjavanja obveza propisanih zakonom. Kao primjer možemo navesti Zakladu Ana Rukavina iz Zagreba», kažu u ministarstvu. 

Istovremeno, u zakladi Ana Rukavina tvrde da u prikupljanju pomoći putem humanitarnog broja bilježe isključivo pozitivna iskustva. «Zahvalni smo svim operatorima koji se već devet godina uključuju u humanitarnu akciju Zaklade Ana Rukavina «Želim život» i na taj način, odričući se vlastite zarade, podržavaju naš rad. U ovih devet godina rada imali smo vrlo korektnu i ugodnu suradnju s operatorima te smo uvjereni kako ćemo i u budućnosti nastaviti ostvarivati uspješnu suradnju», govore u Zakladi. Probleme s doznakom sredstava pripisuju tek početničkim pogreškama. «Prilikom samih početaka imali smo problema s rokom uplate sredstava, ali unatrag par godina izvrsno surađujemo sa svim operatorima», zaključuju u toj zakladi. 

Iz navedenog proizlazi da su problemi s 060 brojevima s kojima je nadležno ministarstvo trenutno upoznato benigni, dok u svemu ostalom niti ne vide problem, očekujući da će se nedoumice ionako riješiti novim zakonom. 

Iako će taj dugo najavljivani zakon koji je ovih dana stupio na snagu zaista pojačati transparentnost humanitarnih akcija, još uvijek nije potpuno jasno na koji će se način odraziti na ovu konkretnu problematiku. O tome kakve izmjene donosi i što će se u praksi promijeniti, pročitajte u nastavku.

Lupiga.Com 

Naslovna fotografija: myartprints.co.uk