Nino Pavić se nada da njegovi novinari na posao dolaze s grčem u želucu

Ivor Car

4. listopada 2008.

Nino Pavić se nada da njegovi novinari na posao dolaze s grčem u želucu

Nimalo ugodna situacija u prilično bezličnoj staklenoj zgradi u Koranskoj ulici, na kućnom broju 2, ovih dana postala je još neugodnija, nakon što su djelatnici medijskog giganta EPH pročitali intervju koji je njihov šef, Nino Pavić, dao tjedniku Lider. Ionako neizvjesnu budućnost dijela uposlenika EPH, koje, čini se, čeka otkaz, još je neizvjesnijom učinio Pavić koji javno poručuje kako će podijeliti stotinjak otkaza. Istovremeno, o njegovoj brizi za radnike najbolje govori odgovor na postavljeno mu pitanje dolazi li se u EPH s grčem u želucu. 'Nadam se da jest tako', odgovorio je

Elem, iako je dio naših čitatelja zasigurno već imao priliku pročitati ovaj intervju (što se pogotovo odnosi na same zaposlenike u EPH kojima su već dan prije objavljivanja 'Lidera' u ruke podijeljene kopije intervjua), ovako školski primjer poslodavca u današnjim vremenima, tim više što je riječ o poslodavcu uglednih medijskih radnika, šteta je ne dati na uvod široj publici …

 

 

 

Dijele se otkazi, režu se plaće, tko preživi pričat će - tako se na hodnicima Europapress Holdinga komentira aktualnorestrukturiranje najvećega domaćega novinskog izdavača. EPH-ov osnivač, suvlasnik i predsjednik Nino Pavić, koji je svoje medijsko carstvo gradio prema načelu ‘Preko trnja do zvijezda’, u ekskluzivnom intervjuu za Lider otvoreno govori o restrukturiranju, za koje kaže da je preslagivanje kompanije, te pojašnjava potrebu EPH da unutar promjena otpušta ljude i redefinira svoje proizvode i model upravljanja. Još uvijek najbolji redaktor u Europapress Holdingu - kao što sam sebe naziva - održao je obećanje dano na početku dvoipolsatnog razgovora: u autorizaciji je samo redigirao, ostavivši netaknutim njegov duh. Ovaj je intervju utoliko važniji jer je jedan od rijetkih ako ne i prvi izlet Nine Pavića izvan svojih, EPH-ovih medija koje vlasnički kontrolira.

 

• Je li EPH u krizi?

 

- Nije u krizi ili nije u krizi više nego cijeli medijski svijet. Prije je riječ o traženju novih rješenja nego o krizi. Krenuli smo u restrukturiranje jer sa starim oblicima organizacije nijedna medijska kuća na svijetu, pa ni EPH, više neće moći egzistirati. Okolnosti će u budućnosti biti drugačije i ne možemo čekati da nas nevolje prisile na promjene. Budimo realni - svi u branši moramo mijenjati modele.
 
• Mora li restrukturiranje podrazumijevati i stotinjak otkaza ...

 

- Još ne, ali tko zna, možda ih bude i više, to je cijena koju morate platiti odlučite li se da više ne želite podržavati proizvode koji na tržištu nemaju opravdanje. Ali za nove proizvode opet trebate ljude. Dobar dio onih koji su otišli iz jednog projekta naći će svoje mjesto u novome. Promjena portfelja potrebna kako za dvije godine ne bismo postali stara kompanija. Ako hoćete promijeniti karakter kompanije, to morate povjeriti i nekim drugim ljudima.

 

• Što je s otkazima koji se najavljuju u Jutarnjem listu?

 

- Nisu nam toliki problem zaposlenici koliko vojska ljudi na honorarima i paušalima. Udjel troškova osoblja u prihodima narastao je u godinu dana s 27 na 35 posto. To je neodrživo. Problem su nam, dakle, oni koji se nisu uspjeli izboriti za svoju poziciju i nisu dovoljno dobri da bi radili u Jutarnjem listu. Želimo još podići kvalitetu Jutarnjeg te istodobno akviziramo znatan broj ljudi i na neki način 'mijenjamo krv' kompaniji. Računamo da će u EPH doći pedesetak novih ljudi.

 

• Kakav biste udjel troškova zaposlenih u prihodima željeli imati?

 

- Standard američkoga i europskog novinarstva je 20-ak posto. To ne možemo ovdje ostvariti zbog golemih davanja državi. Bio bih zadovoljan kad bismo za dvije do tri godine imali udjel od 25 posto.
 
• Zašto ste smanjili dnevnice na 100 kuna?

 

- Pokušavamo srezati besmislene troškove. Primjerice, kad ljudi iz WAZ-a dođu ovamo, dnevnice su im 20 eura manje nego kad moji ljudi idu u Njemačku.

 

• Jeste li pomislili da smanjite broj službenih automobila u EPH-u?

 

- Jesmo. Smanjili smo troškove službenih automobila. Uz to smo zamolili ljude koji imaju službeni automobili da participiraju u rati za leasing s 20 posto u slučaju da automobil koriste i privatno.
 
• S kakvim financijskim rezultatom ćete završiti ovu godinu?

 

- Predviđanja nam nisu blistava, ali mislim da će biti dobit od nekoliko milijuna kuna. To nije loše. Još smo u investiciji u Slobodnu Dalmaciju, kamate na kredite plaćamo oko tri milijuna eura na godinu.
 
• Kako motivirate ljude u uvjetima otkaza i restrukturiranja?

 

- Upravo su rezanje troškova i otkazi prosječnima ili ispodprosječnima glavni motivacijski faktor najboljima. U EPH-u želimo najbolje ljude u Hrvatskoj i učinit ćemo apsolutno sve da oni kod nas nađu svoje mjesto. Stoga ćemo maknuti svakoga tko takvima smeta. Mislim da je to pošteno. Povisit ćemo plaću svojim najboljim novinarima.
 
• EPH svojevoljno napuštaju i ljudi od kojih vam se vjerojatno nije lako rastati?

 

- Svakoga tko misli da su zahtjevi previsoki i da ne može ostvariti vrhunski rezultat pustit ćemo da ode.
 
• Navodno ste jednoj svojoj urednici u povodu njezina odlaska napisali da biste i vi otišli iz EPH kad biste znali kako to izvesti...

 

- Nisam tako napisao. Riječ je o intimnom dopisivanju sa Sanjom Modrić. Krivo mi je što je postalo javno. Kao prijatelj i kolega, a ne šef i izdavač, tješio sam Sanju i napisao joj rečenicu u kojoj kažem da ću možda i ja, kao i svi,  jednoga dana otići. To je bila sentimentalna i hipotetska rečenica i nema veze s EPH-om.

 

• Niste, dakle, u izlaznoj strategiji?

 

- Ne, upravo suprotno. Nemam razloga za to. Bit ćete iznenađeni našim novim potezima. EPH je zdrava i dobra kompanija. Imamo odlične partnere u WAZ-u i odličnu strategiju za budućnost. U razvoj elektronskih medija mnogo ulažemo, a EPH užurbano transformiramo. Mi smo lideri u većini izdavačkih niša kao što je informativno-politička, ženska, automobilistička, tinejdžerska... Želimo postati lideri i tamo gdje nismo: primjerice, u internetu. To je dugotrajno i skupo. Ulazimo u joint venture s Hearstom pa, pokrećemo Harper’s Bazaar, za koji mislimo da je najbolji ženski časopis na svijetu,  bolji od Voguea. Lansiramo i Esquire, najbolji muški časopis na svijetu. Krećemo i s Forbesom, najzanimljivijim poslovnim magazinom u svijetu - posebno su jaki u internetu i TV-u.
 
• EPH je lani vjerovao u ovogodišnju profitabilnost Metroa koji je ugašen. Nije pokrenut ni tabloid Sutra, od kojeg nije ostao ni portal. Nemate li previše pokušaja i promašaja?

 

- Nije ih previše. Moramo učiti i probati, a na tim smo primjerima mnogo naučili.
 
• Koliko ste izgubili s Metroom?

 

- Oko 50 milijuna kuna.
 
• To je gotovo cijela prošlogodišnja dobit. Boli li vas to?

 

- Svakako da boli, ali ne zato što nam je izmaknula dobit. Boli utoliko što smo imali šanse za dobar proizvod. Metro je slijedio tendenciju velikog rasta besplatnih novina i velikih popusta u pretplati. Bili smo svjesni da u Metro moramo neko vrijeme ulagati, ali smo isto tako na vrijeme postali svjesni da su ti gubici prešli prihvatljivu granicu i da naše tržište još nije dovoljno snažno. Metro se gasi i na drugim, jačim tržištima. U vrijeme globalne recesije ne može se igrati na isti način kao u doba općeg optimizma.
 
• Zašto ste se razišli s Digitelom?

 

- Možda smo se malo zasitili jedni drugih. Oni su se bacili na TV produkciju, a mi na internet. S Digitelom smo radili od početka EPH, sudjelovali smo u mnogo zabavnih projekata i proživjeli mnogo uzbudljivih trenutaka.
 
• Jeste li našli neko bolje rješenje?

 

- Nismo. Digitel je i dalje odlična agencija. I dalje radimo s njom iako manje. Postao nam je i preskup, oni rade velike projekte a mi smo skromna medijska kuća. Tamo imam mnogo prijatelja. Najviše mi nedostaju cjelodnevni razgovori u kojima smo maštali o medijima, tržištima, tehnologijama…

 

• Kako danas definirate Jutarnji list?

 

- Kao kombinaciju prohodne forme i napora da objavljujemo pametne, zanimljivije, liberalne i korektne tekstove. S Jutarnjim smo htjeli i uspjeli napraviti istu formu kao i s Globusom - ozbiljni tekstovi u atraktivnoj formi. Izgled novine služi tome da ju publika prihvati. No, važnije je koliko pameti, stručnosti i znanja imate u tekstu. To je ključna bitka koju vodimo u Jutarnjem i u Globusu. Želimo ukloniti prosječnost. Preživjet će jedino novine koje budu dovoljno stručne i dovoljno duboke u analizama te dovoljno drugačije od onoga što se može vidjeti na televiziji i internetu. Preživjet će samo oni koji mogu biti relevantni i pošteni. Jutarnji ide u pravom smjeru. To su prave novine, najuglednije i najpametnije u Hrvatskoj, pa su zato i najjače u oglasima.

 

• Govori se i o promjeni uredništva Globusa...

 

- Razmišljamo i o tome i razgovaramo na koji ćemo način s Globusom ući u novu fazu. Zadovoljni smo s Globusom, čija liderska pozicija nikad nije bila jača. Sada mu je potreban novi razvoj.
 
• U kojem bi se smjeru trebao razvijati?

 

- Trebao bi biti up market magazin s još više stručnosti i kompetencije, još okrenutiji ekonomsko-političkim temama. Želimo dati više prostora vrhunskoj kulturi i uključiti u Globus više stručne javnosti te povećati broj stranica. Koketiranje s 'laganim', neobveznim temama i tabloidnim za Globus bi moglo biti pogubno.
 
• Je li vas pogodio sukob s Ćićom Senjanovićem?

 

- Kod Ćiće me je pogodilo to što je u jednom trenutku prešao granicu i počeo lagati, a to je štetilo Slobodnoj Dalmaciji, a ne meni. Svatko mi može reći sve što mu se ne sviđa, pa čak i objaviti to u mojim vlastitim novinama, ali neću dopustiti laži o kompaniji ili redakciji. U Slobodnu smo uložili više od 70 milijuna eura. Tvrtka je osam godina bila blokirana i prezadužena. Danas nema ni dugova ni gubitaka. Vladao je nered i nerad. Danas ima sve najbolje: novu zgradu, novu tehnologiju i novu tiskaru. Plaće smo povećali 28 posto. Nitko nije dobio otkaz iako ima viška ljudi. Slobodna Dalmacija je naš veliki uspjeh. Ako netko laže o tomu samo zato da bi sebično sačuvao svoj komfor, taj uopće ne može biti novinar, a pogotovo ne novinar u Slobodnoj Dalmaciji.
 
• Ako plaće u Slobodnoj rastu, ne mislite li da je gnjev u Jutarnjem u kojem se režu donekle i opravdan?

 

- I danas su ljudi u Slobodnoj 30-ak posto slabije plaćeni od onih u Jutarnjem. Povećanje plaća u Slobodnoj nije išlo nauštrb plaća u Jutarnjemu, ali ispravili smo neke nepravde. I u Jutarnjem želimo povećati plaće, ali samo ljudima koji doista mnogo rade.
 
• Što ako Jutarnji objavi tekst protiv vas zbog otkaza?

 

- Hmmm.... Ako me Jutarnji prozove zbog otkaza, sve će ovisiti o tomu je li tekst duhovit, argumentiran i pismen ili nije. Naljutit ću se samo ako objave glup tekst.
 
• Što mislite o nezavisnosti medija?

 

- Mediji su danas posve nezavisni, osim nekih lokalnih koji su zbog financiranja pod pritiskom političkih interesa. Nezavisnost medija više ugrožavaju PR agencije te neprofesionalnost i neznanje novinara nego što bi njima manipulirala politika.
 
• EPH se doživljava kao kompanija združena s velikim oglašivačima ...

 

- Imamo dobre, ali ne i dovoljno dobre odnose s oglašivačima. Nismo uvijek zadovoljni raspodjelom njihovih budžeta. S nekim kompanijama, poput Ine, TDR-a, HT-a ili Zabe godinama organiziramo dobrotvorne akcije pa se možda stvara pogrešan dojam o neprincipijelnoj povezanosti, često se slikamo zajedno.
 
• Imate li prostora za podizanje cijene oglasnog prostora u ovoj situaciji?

 

- Sve dok HTV, zahvaljujući svojoj poziciji, dampingira cijene nemamo. Napravljen je opasan udar na oglašivačko tržište. Cijene oglasa triput su niže nego u Sloveniji, a sve su bliže onima u Srbiji.
 
• Lobirate li za veća ograničenja HTV-u?

 

- To nije naš posao. Hrvatska je zemlja u kojoj se budžeti za reklamiranje prelijevaju s tiskanih medija na TV na način na koji se to ne odvija ni u jednoj zemlji koju pratimo.
 
• Jedan od sveprisutnih tračeva u EPH-u jest i to da vaš prvi menadžer Stipe Orešković napušta kompaniju.

 

- To je već smiješno. Svaki dan, obično navečer, napušta kompaniju i svako jutro, skoro u zoru, evo ga natrag na poslu. Čovjek naporno radi i to ga veseli.
 
• Što će biti s EPH-om u budućnosti? Neki kažu da razlažete kompaniju kako biste je ponovno složili, što nije ni prvi ni posljednji put...

 

- Tako je.
 
• Kako će EPH izgledati kad ga ponovno složite?

 

- Ni meni to još nije posve jasno. Ima različitih alternativa.
 
• Koje su to alternative?

 

- Riječ je o preslagivanju kompanije u tri velike izdavačke tvrtke. EPH bi u tom slučaju ostao samo tvrtka za upravljanje izdavačkim poduzećima, ali ne i izdavač. Želimo sve pregrupirati tako da dobijemo tri snažna samostalna poduzeća. Jedno bi trebalo obuhvatiti Sportske novosti, izdanja Arene i izdanja Revije. Drugo bi izdavalo Jutarnji, Globus, Gloriju, Cosmo, OK, Forbes itd. A treće bi bila Slobodna Dalmacija. EPH bi bio vlasnik svih poduzeća i zadržao bi holdinšku funkciju.
 
• Koje su još opcije moguće?

 

- U EPH-u su previše ojačale administrativne i servisne funkcije. Želim napraviti veliki povratak brendovima i novinama. Promocija, prodaja, marketing, kontroling svi trebaju biti u potpunoj funkciji brendova. Marketinški se odjeli svuda u svijetu integriraju u redakcije. Mi to nećemo napraviti, ali želimo ih približiti. Ako imate prilog o nekretninama nikako ne možete reći da je tu riječ o nekakvu osobito originalnom novinarskom poslu. Takav posao novinarima ide na živce, a marketingaši se ljute jer ih novinari ne žele slijediti. To moramo 'ispeglati'.

 

• Zašto tako često mijenjate direktore financija? Rok trajanja financijaša u EPH-u najkraći je na tržištu ...

 

- Imali smo loša iskustva.
 
• Tražite li sada novog financijaša?

 

- Ne. Imamo Ines Lozić koja je bila članica Uprave u Slobodnoj i fantastično je vodila vrlo teške financije. Nagovorili smo je da malo ograniči privatni život i preseli se u Zagreb i sada kao članica Uprave pokriva cijeli taj sektor. To je dobro i dugoročno rješenje. Teško je voditi financije u medijskoj kompaniji.
 
• Mogu samo zamisliti kako vam se osjeća direktorica Ljudskih potencijala Lidija Sobotinčić ...

 

- Ona misli da je došla na brod divnih i zabavnih luđaka. Naporno je i duhovito. Bio sam novinar i urednik i znam da u ovom poslu ima i kriza i stresova. I da vam dođe da ne možete ništa raditi. To se u ovom poslu zna dogoditi. Zato morate biti tolerantni.
 
• Može li se u EPH-u donijeti odluka bez vas?

 

- Sve se više odluka većinom donosi bez mene. To je normalno jer je kompanija ogromna i ja često mogu zapravo biti izvor problema i zamutiti stvari.
 
• Ozbiljno?

 

- Da. Ja, naime, uvijek ostajem urednik i novinar. Barem malo. To stvara probleme kao i u bolnicama u kojima su liječnici na rukovodnim mjestima.
 
• A poslovne odluke?

 

- Recimo, Slobodna Dalmacija. Nitko baš nije bio sretan zbog moje tvrdoglave odluke da je kupimo, pa ni moj partner WAZ. To je bila tipična novinarska, a ne menadžerska odluka. Normalan direktor to nikad ne bi napravio. Ni danas ne znam što je bilo bolje: živjeti mirno i veseliti se profitu ili si natovariti na glavu brigu o kompaniji koja je bila zrela za stečaj i likvidaciju.
 
• Na sedmom katu vlada optimizam. Vlada li i na ostalima?

 

- Ja se nadam da ne vlada.
 
• Zašto se tome nadate?

 

- Zato što je vrijeme bezrazložnog optimizma, komfora i razmaženosti odavno iza nas. Želim da se ljudi bore za svoju egzistenciju, da budu zabrinuti za svoj proizvod i da svaki dan budu bolji od konkurencije.
 
• Mnogi kažu da se u EPH-u ovih dana na posao dolazi s grčem u želucu...

 

- Nadam se da jest tako.
 
• To je vama u redu?

 

- To je apsolutno u redu. Želim da svaki čovjek, na primjer u Jutarnjem listu dolazi na posao s idejom kako da se poveća prodaja za, što ja znam, 30 posto. To izaziva grč u želucu, ali i veliko zadovoljstvo kad se postigne dobar rezultat.
 
• Pa kolika je prodaja Jutarnjeg lista? Prijeđe li 70 tisuća prodanih primjeraka?

 

- Ne budite smiješni, prosječna prodaja je čvrsto iznad 90 tisuća prodanih primjeraka na dan. Bit će i veća.

 

• Suradnja EPH s velikima nezaobilazna je kao i priča o tome da Agrokor ima vlasnički udjel u EPH-u. Ima li u tome istine?

 

- To je glupo i smiješno. Neprekidno slušam takve tračeve koji su uvredljivi i za mene i za ljude u Agrokoru. Agrokor nema nikakav vlasnički udjel u EPH-u i nikad ga neće imati, kao što nitko drugi osim mene i WAZ-a nema vlasnički udjel u EPH-u niti će ga imati. Agrokor bi bio loša kompanija kad bi se upustio u medije, a mi bismo bili loši izdavači kad bismo imali vlasničke odnose s bilo kojom velikom korporacijom.

 

• A što se dogodilo s projektom K mobile u suradnji s Agrokorom i T-mobileom?

 

- To je bio mali projekt s malim budžetom i malim ambicijama. Htjeli smo samo omogućiti ljudima mobilni servis vijesti i reklamu naših proizvoda. Svako malo spomenemo taj projekt, ali neke su stvari prioritet, a neke nisu. Nismo se daleko pomaknuli, ali nismo ni odustali.

 

• Je li vam projekt Go Carda sa Zagrebačkom bankom bio prioritet? Govori se da Zaba nije bila zadovoljna s EPH-om.

 

- Ne bih rekao. Pitajte Zabu. To je jako dobra marketinška suradnja koja je uspješno stavila novi proizvod na tržište i ostvarila odlične rezultate.

 

• Hoće li biti još projekata sa Zagrebačkom bankom?

 

- Sigurno. Osjećamo se ugodno u suradnji s pametnim ljudima.

 

• Kako ste doživjeli ulazak Roberta Ježića u medijski biznis?

 

- Veseli me to. Naprosto, jako volim kad ljudi iz drugih biznisa, koji su u životu često bili žrtve ili predmet interesa novina, uđu u medijski biznis i vide kako stvari izgledaju s druge strane: da je to mučan, nezahvalan, težak i složen posao. Ježićev je ulazak u Novi list dobar za tu kompaniju i novinu. Osnažit će Novi list. Jedva čekam da i njega, kao i mene, ljudi počnu pitati 'kako si to mogao napisati', a on to, naravno, nije pročitao, čak ni kao čitalac.

 

• Kako doživljavate Ježićevu najavu pokretanja političkog tjednika?

 

- Novi list izdaje ozbiljne dnevne novine, pa zašto ne bi i politički tjednik.

 

• Doživljavate li taj projekt kao ozbiljnu konkurenciju?

 

- Ne.

 

• Zašto?

 

- Zato što EPH, sa svojih 500 do 600 novinara, među kojima je barem dvije stotine krajnje jakih autora, uvijek ima dovoljno snage za pregrupiranje i daljnje jačanje Globusa. Svaka konkurencija je dobrodošla.

 

• Idete li u projekt zajedničke tiskare s Ježićem?

 

- Jednom smo ćaskali o tomu i zaključili da bi bilo najpametnije dići tiskaru na pola puta od Zagreba do Rijeke, ali ozbiljnije o tome nismo razgovarali. Sutra bih i sa Styrijom dizao tiskaru. Moramo se tući sadržajem, ali na svim drugim poljima moramo surađivati. Slažem se sa Schweighoferom da bismo trebali zaštititi intelektualno vlasništvo u tiskanim medijima. Moramo osigurati pravnu zaštitu od presscliping agencija i internetskih portala te osigurati da ono što jedan izdavač s mukom proizvede, drugima bude dostupno, ali samo po fer cijeni.

 

Lider, broj 157

FOTO: Lider