Zloglasni biotehnološki američki div Monsanto objavio je na svom blogu dirljivu priču o donaciji koju je ova tvrtka dala Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ove tri države ne uzgajaju GMO, a hrvatski zakoni ga još uvijek zabranjuju, iako je Monsanto prisutan sa svojim drugim vrstama hibridnog sjemena, kao što je i slučaj s doniranim sjemenom DEKALB kukuruza. Odnedavno je EU odlučila da se neće u globalu protiviti kontroverznom sjemenu već će odluku o njegovom sijanju prepustiti zemljama članicama, odnosno SAD će pregovarati sa svakom zemljom posebno, a treba vidjeti kako će se ti pregovori razvijati nakon ove velikodušne donacije.

"U namjeri da pomogne u sanaciji štete te da pomogne srpskim farmerima da ponovno zasiju svoja polja što je brže moguće, Monsanto je ovog vikenda donirao oko 275 tisuća eura vrijedno DEKALB sjeme kukuruza, dovoljno da se zasadi oko tri tisuće hektara zemlje. Još sjemena je distribuirano u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ukupne vrijednosti od oko 445 tisuće eura u sve tri zemlje. Osim sjemena kukuruza, Monsanto također donira oko 75.000 eura vrijedno sjeme rajčice, krastavca i kupusa farmerima pogođenim poplavama u sve tri zemlje. Sjeme će pružiti trenutnu pomoć za ponovnu sjetvu i uspostavljanje proizvodnje na poplavljenim područjima", navodi se na službenom blogu Europskog PR tima Monsanta.

Spomenuto DEKALB sjeme nije GMO, već se radi o hibridnom kukuruzu, a PR tim ne otkriva o kakvim je sortama riječ u slučaju rajčice, krastavca i kupusa. Treba reći i da je jedan od osnovnih problema hrvatske poljoprivrede činjenica da sami gotovo uopće ne proizvodimo svoje sjeme pa su tvrtke poput Monsanta, Syngente i Bayera, proizvođači GMO-a i hibridnog sjemena, ti koji nas snabdijevaju sjemenom.

Monsantno - dopustite da vam damo ruku (ILUSTRACIJA: planetis.wordpress.com)

Kao što je već dobro poznato, radi se o korporaciji s ambicijom da postane apsolutni monopolist kada je u pitanju proizvodnja i prodaja sjemena, patentiranog i zaštićenog, osim intelektualnim pravima, i na način da se ne može razmnožavati nakon jedne sjetve. Pored prijepora koji se vode o efektima na okoliš i bioraznolikost, ti usjevi i prateći im pesticidi izazivaju kontroverze i kada je u pitanju njihov utjecaj na ljudsko zdravlje. 

GMO usjevi donedavno su bili zabranjeni na području Europske unije, što ipak nije spriječilo Monsanto da prodre u Portugal i Španjolsku. WikiLeaks je početkom 2011. godine objavio diplomatske prepiske europskih ambasada SAD-a s Washingtonom iz kojih je vidljivo o kakvom se zalogaju radi i kakve reperkusije ova zabrana nosi: 2007. godine zazivana je ozbiljna trgovinska odmazda SAD-a prema zemljama koje odbijaju sijati GMO. Osim na europske zemlje SAD je vršio i diplomatski pritisak na Vatikan.

Članak objavljen na blogu Monsanta (SCREENSHOT: MonsantoBlog)

I, logično, EU je popustila: Unija odnedavno više neće zabranjivati usjeve, nego će odluku prebaciti na zemlje članice. U članku objavljenom prije ovoga o "pomoći" Hrvatskoj, Srbiji i BiH, Monsantov PR tim bjesni i na ovaj potez EU u članku s naslovom "Dan kad je EU pokopala znanost: Ministri okoliša EU stavili populizam ispred činjenica". A EU je doslovno poručila da će SAD "pregovarati" sa svakom zemljom pojedinačno. To ne zvuči nimalo obećavajuće sudeći po odlučnosti i brizi o vlastitim interesima hrvatske strane u dosadašnjim diplomatskim kontaktima s tom velesilom. 

Činjenica da do sada nismo proizvodili ništa iz kolokvijalno nazvanog "sjemena zla" naravno ne znači da Hrvatska ne troši GMO: već godinama ga uvozi, a Vlada Zorana Milanovića je čak i olabavila isticanje GMO sastojaka na ambalaži prehrambenih proizvoda. 

"Nadamo se da će naša pomoć malim poljoprivrednicima koji su izgubili svoje usjeve u poplavama omogućiti ponovnu sjetvu u iduća dva tjedna", rekao je Jose Manuel Madero, čelnik Monsanta za Europu, Bliski Istok i Afriku. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikipedia (DEKALB-ov kukuruz)