DESNO, DVA TRI – KUDA IDE EUROPA: Dokumentarac koji je sablaznio Europu javno prikazan i u Hrvatskoj

Melisa Skender

10. svibnja 2016.

DESNO, DVA TRI – KUDA IDE EUROPA: Dokumentarac koji je sablaznio Europu javno prikazan i u Hrvatskoj

Prva projekcija ovogodišnjeg izdanja Motovun film festivala upriličena je u zagrebačkoj Laubi na Dan Europe, pod motom „Gdje si bio 2016.“, a prikazan je prvi od dva vrlo različita filma o buđenju nacizma. Prvi se odnosi upravo na aktualno bujanje ekstremne desnice u Europskoj uniji. Riječ je o dokumentarcu „Desno, dva tri – kuda ide Europa“, a o kojem se, nakon nedavne premijere na programu televizije Arte moglo čitati i u našim medijima.

Naime, upravo je Hrvatska, ta pitoma turistička zemlja srdačnih domaćina odabrana poručiti koje su moguće posljedice ignoriranja ekstremnih nacionalističkih politika. Ovdje je, naime, nedavno bio rat, a prema kadrovima koje gledamo s proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Kninu i Čavoglavama, koliko sutra mogao bi se ponoviti.

Ovo je ujedno bilo i prvo javno prikazivanje filma nakon televizijske premijere, i nije prikazan cijeli film već samo posljednjih oko pola sata s pričom iz Hrvatske kao primjerom u kojoj mjeri ekstremni populizam može utjecati na javno mnijenje. Počinje u Kninu, proslavom Dana domovinske zahvalnosti, neradni je dan i širom Hrvatske se slavi. Sve je kao normalno, mladi plešu kolo na Thompsonovu uspješnicu „Lijepa li si“, no kako vrijeme odmiče sve je više vojnih uniformi. Slavi se i vojno redarstvena akcija Oluja. Međutim, Oluja ima i drugu stranu priče gdje se u dokumentarcu navode podaci o 200.000 Srba iseljenih u samo tjedan dana, tisuću poginulih, pet tisuća spaljenih kuća. Redaju se kadrovi iz 1995. godine, zakrčene ceste što vode iz Knina, i priča se vraća u Knin, 20 godina kasnije.

Film Arte
Scena iz prikazanog filma (SCREENSHOT: Arte)

„Mi smo otjerali Srbe i ponovo osvojili svoj grad“, govori razgaljena slavljenica u srednjim godinama. Slavlje je izmaklo kontroli, pjevaju se ustaške pjesme, nose amblemi Nezavisne Države Hrvatske, urla „Za dom spremni“, i usred svega toga tu je i predsjednica RH. Ekstremna desnica postala je legitimna politička opcija i u Hrvatskoj ona je sada na vlasti. Dokumentarac se vraća više od 70 godina unazad i objašnjava tko su ustaše, što je NDH i koliko je Srba, Židova i Roma ubijeno tijekom kratke vladavine Ante Pavelića.

Klaru upoznajemo na obali usred turističke sezone. Nezaposlena je i radi sezonski. Obala, kaže, nije prava slika Hrvatske. Opisuje to kao Disneyland za turiste. Rodila se u Jasenovcu kamo odlazi i ekipa dokumentarca. Klara govori kako su kroz prozor učionice gledali Kameni cvijet, no o logoru u Jasenovcu nije se diskutiralo. Prvi put je o tome čula u vicu o koncentracijskom logoru koji se pričao u razredu.

„Mi idemo iz manipulacije u manipulaciju“, govori u dokumentarcu književnica i novinarka Slavenka Drakulić. Kako se u vrijeme Jugoslavije manipuliralo brojem žrtava u Jasenovcu i prešućivalo ratne zločine Titove vojske, tako se danas, zaključuje Drakulić, pokušavaju relativizirati zločini počinjeni u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Takva ideologizirana povijest izvor je frustracija za svaki novi naraštaj.

Slavenka Drakulić
„Mi idemo iz manipulacije u manipulaciju“ - Slavenka Drakulić (SCREENSHOT: Arte)

Predsjednika mladeži Hrvatske čiste stranke prava Franu Čirka snimali su kako polaže vijenac na grob Ante Starčevića. Čirko je na toj je funkciji naslijedio osnivača stranačke mladeži i aktualnog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića i neodoljivo podsjeća na glumca koji u filmu „Cabaret“ Boba Fossea predvodi pjesmu „Tommorow belongs to me“, ili je to tek dojam jer ta je scena uoči dokumentarca prikazana na istom velikom platnu.

Mladom predsjedniku mladeži HČSP, čujemo, dužnost je boriti se za naciju, svoje ljude, susjede. Neku viziju nema, osim zaštite hrvatskog nacionalnog integriteta. Ambicije su velike, jer njegovo je uvjerenje kako se zapadna demokracija raspada pod pritiskom izbjegličkog vala i ovo je pravo vrijeme da nacionalisti preuzmu vlast. Zato se intenzivno radi na umrežavanju ekstremnih nacionalista pa bi, tragom inicijative za povezivanjem zemalja Baltika i Jadrana upravo na toj osovini i Čirko gradio mrežu sa strankama poput ekstremno desničarskog Pokreta za bolju Mađarsku (JOBBIK). Njegova stranačka kolegica još je radikalnija. Ona smatra kako liberalne i multikulturalne vrijednosti koje zagovara EU nisu prave europske vrijednosti, jer Europa je utemeljena na katoličkoj vjeri. Oboje su obrazovani mladi ljudi.

HČSP nije parlamentarna stranka, no Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević jest. Ivan Tepeš je i potpredsjednik Sabora RH s kojim ekipa dokumentarca razgovara nakon obilježavanja godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Franjo Čirko
U filmu se našlo prostora i za Hasanbegovićeva nasljednika na mjestu predsjednika HČSP-a, Franu Čirku (SCREENSHOT: Arte)

I njegova se stranka, objašnjava se u dokumentarcu, zalaže za očuvanje nacionalnog integriteta i zagovara jaku vladu zbog mogućeg novog izbjegličkog vala na granici i kako bi se očuvala katolička tradicija na kojoj je Hrvatska utemeljena. Samo još u Poljskoj, navodi se, Katolička crkva ima jednako snažan upliv na političku desnicu, ili ju pak političari koriste za mobilizaciju. Retorika je, međutim, posvuda ista. Dokumentarac počinje u Njemačkoj uoči izbora gdje će Alternativa za Njemačku (AfD) osvojiti mandate u sva tri lokalna njemačka parlamenta. Politička retorika kojom se pri tom služe nisu argumenti već emocije, preciznije strah od nepoznatog gdje se o izbjeglicama govori kao o velikom broju ljudi koji dolaze okupirati kulturu i običaje, promijeniti tradiciju, ukrasti poslove i oteti socijalnu pomoć njemačkoj sirotinji.

Istu mantru ponavlja i nacionalno-konzervativna stranka PiS na vlasti u Poljskoj. Njihov ministar kulture, govoreći o javnim medijima, ponovio je navlas isto što je o HRT-u prije smjena na Prisavlju izgovarao prvi potpredsjednik Vlade i prvi HDZ-ovac Tomislav Karamarko. Gledanost prvog programa poljske javne televizije u samo par mjeseci drastično je pala. Jaka vlada koja se postavlja kao nužna obrana od islamskih izbjeglica pod parolom zaštite nacionalnog integriteta krši temeljna ljudska prava građana od kojih ubire porez. Iz grupe na Facebooku u Poljskoj se razvio pokret otpora, Komitet za obranu demokracije (CODD) čiji prosvjedi okupljaju u prosjeku 10.000 od 50.000 članova grupe.

Nacionalni interesi ne štite se samo u odnosu na najezdu izbjeglica, već i u odnosu na Europsku uniju gdje su interesi manjih zemalja ugroženi, tvrdi desnica u Poljskoj i Mađarskoj, a rastući euroskepticizam zabilježen je i u Hrvatskoj. Slavenka Drakulić smatra da Hrvatsku čeka grčki ili mađarski scenarij, potpuni bankrot i politički kaos. Pri tom, iako su izbjeglice potencijalna opasnost, Hrvatska se politika radije okreće svojim starim „neprijateljima“ – Srbima.

„Dignite zastavicu tko je pripadnik neke od manjina“, „Dignite zastavicu koji ste primili sve sakramente Katoličke crkve“, „Dignite zastavicu svi kojima su preci bili članovi komunističke partije“, tako su program u Laubi vodili direktor Motovun film festivala Igor Mirković i TV kritičarka Zrinka Pavlić. Igor Mirković tom je prigodom predstavljen kao „organizator jugoslavenskih nacionalista pod plaštem zvanim Motovun film festival“, dok je Zrinka Pavlić bila „debela komunistička krava“. "Hrvat izdajnik", Ivica Đikić, glavni urednik „srpskih Novosti“ potom je pročitao najpopularnije kvalifikacije ovog tjednika, a što su se zaredale nakon veljače i objave fotografije iz mladosti ministra Zlatka Hasanbegovića s ustaškom kapom. Kadar je to, inače, koji se pojavljuje i u dokumentarcu, pod poglavljem Hrvatska, jedina zemlja članica EU čija desnica otvoreno glorificira fašizam.

Lauba Motovun
„Dignite zastavicu koji ste primili sve sakramente Katoličke crkve“, pozivalo se sinoć u Laubi (FOTO: Facebook/Lauba)

„Puno je ljudi izgađeno bez razloga i svakako bez potrebe. Na ovaj način mi im pružamo podršku“, rekao je Igor Mirković najavljujući redom Dunju Vejzović kao istaknutu predstavnicu Kulturnjaka 2016., zatim Danijelu Trbović koja je od popularne voditeljice preko noći postala „četnikuša“, a da nikome nije jasno kada se to i kako dogodilo, Sulju Seferovića u čije su dvorište naselja Kozari bok nedavno bacili bombu kašikaru nakon čega se roditelji boje ostavljati djecu u vrtiću koji se nalazi u istoj kući. Neki se među pozvanima nisu odazvali iz različitih razloga, no na tu temu Igor Mirković zapravo nije želio razgovarati. Ljudi imaju svoje razloge, i on ih, kaže, razumije. Može li to biti strah, i kako se to našlo u seriji pitanja za publiku: „Dignite zastavicu vi koje je strah“.

„Mene je zanimao odgovor, i pokazalo se da jako puno ljudi razmišlja o tome da ode iz zemlje, ali je vrlo mali broj njih strah“, kaže Igor Mirković koji vjeruje kako komentari na internetu prikazuju hrvatsku stvarnost gorom nego što ona zapravo jest.

„Ta količina galame, ogorčenosti i ružnih riječi ne vodi zapravo nikuda jer čvrsto sam uvjeren da nisu u pitanju tako nepomirljivi stavovi kako se čini, nego je teško vrijeme koje svi proživljavamo na svoj način. Ljudi su frustrirani, ali dijalog bi sigurno dao rezultate“, optimistično će zaključiti direktor Motovun film festivala koji se održava u posljednjem tjednu srpnja.

„Ljudi su frustrirani i kao što su nekad vikali po birtijama, danas viču na internetu, jeftinije je“, rekla je Zrinka Pavlić. Dodala je i kako je internet uvijek bio brutalan jer su komentari anonimni i ljudi si dozvoljavaju puno više nego što bi si dozvolili pod imenom i prezimenom, iskustva su Tportalove TV kritičarke. Ne bi odbacila ideju kako dio „posla“ odrađuju i plaćeni trolovi, tim prije što je čula glasine o posebnim agencijama koje navodno već nude takve usluge.

Program uoči prikazivanja filma uključivao je i nastup Le Zbora s obradom Thompsonove „Lijepa li si“ gdje se u refrenu njihove verzije pjeva o banani. Operna diva Dunja Vejzović također nije govorila nego pjevala, a za publiku je bio pripremljen i kviz antifašističke budnosti. Polagali su ga i novinari Studentske televizije, četveročlana ekipa koja je prije i nakon projekcije hvatala sugovornike za izjave.

Lauba Motovun
Zrinka Pavlić, Ivica Đikić i Igor Mirković sinoć u Laubi (FOTO: Facebook/S.C.)

„Maturirala sam prije šest godina ali koliko se sjećam samo smo projurili kroz to gradivo, nismo imali vremena“, kaže Matea Petrović. Ipak, nitko među njima nema nikakve dvojbe o zločinačkom karakteru NDH, a izjednačavanje komunizma i fašizma kao dva jednaka totalitarizma kod njih ne prolazi.

„Mislim da je tu sve prilično jasno, jedni su tamanili ljude, a drugi su se borili protiv toga. Sad to što su oni kasnije imali svoje radne logore i zatvore, to je drugi period i možemo pričati o tome, ali ako govorimo o razdoblju Drugog svjetskog rata onda se zna tko je kriv, a tko prav“, govori Ivan Gundić. Ipak, smatraju kako u dokumentarcu koji su gledali situacija u Hrvatskoj nije realno prikazana. To misli i većina sugovornika kojima su nakon prikazivanja postavili to pitanje.

„Većina se složila kako to nije cijela istina i nisam siguran koliko se izvana može dobiti uvid u pravu situaciju. S druge strane, možda smo mi previše uključeni u sve to pa više niti ne opažamo neke stvari jer nam je sve to postalo normalno. Možda je to naš problem“, rekao je Luka Mihačić, reporter Studentske televizije.

Europska unija okreće glavu od opasnih trendova koji se šire Balkanom, izjavljuje u dokumentarcu BBC-ev novinar Allan Little, ratni izvjestitelj s područja bivše Jugoslavije, i smatra to opasnim. Slijede snimke ustaškog derneka u Čavoglavima. Vidimo obitelji s djecom, časne sestre i od alkohola oduzete ljude koji salutiraju „Za dom spremni“, otvorenu trgovinu ustaškim amblemima.

Gledamo ruševine u Jasenovcu, harmonikaša na zagrebačkoj Ilici; 19 posto stanovnika Hrvatske živi ispod granice siromaštva, po stopi nezaposlenosti Hrvatska je na trećem mjestu u EU nakon Španjolske i Grčke, čak 44 posto mladih je nezaposleno. Mnogi su napustili Hrvatsku. Oni koji su ostali skloni su prihvatiti proklamiranog krivca jer tako se osjećaju manje usamljeni i otpadnici od društva.

Iako u Hrvatskoj postoji otpor, konkretno prema politici ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, desnica i ovdje, kao i u brojnim zemljama EU, pobjeđuje zahvaljujući osjećaju straha kojim manipulira. Povijest 20. stoljeća svjedoči o mogućim posljedicama takve politike.

„Nije li namjera projekta Europa bila učiti iz tih iskustava?“, pitaju se autori dokumentarnog filma koji završava zlokobnim citatom BBC-evog novinara Littlea o tome kako smo, nakon 70 godina mira, počeli to uzimati kao standard dok europska povijest ukazuje na bitno drugačiji trend. Ovdje se ratovi ponavljaju svakih nekoliko generacija. Cijeli film s engleskim titlovima možete pogledati ovdje.

 

Kako je sve počelo u Njemačkoj 1933. godine podsjetit će projekcija filma „Cabaret“, 10. svibnja u 20 sati, ulaznica je 10 kuna jer oni nisu na „državnoj sisi“. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/Arte