Već prije 15 sati, kad je na Rooseveltovom trgu počelo okupljanje povorke jubilarnog 15. Zagreb Pridea, ispred muzeja Mimara okupio se priličan broj ljudi. Obilazili su ih aktivisti i nudili standardnu opremu prosvjednika: zviždaljku, bocu vode, naljepnice za uspomenu, a onda su se odjednom pojavile i majice. Na njima je pisalo „Ostanite s nama, vraćamo se uskoro“. Nije ih trebalo ni platiti. Dijelili su ih članovi SDP-ovog Foruma mladih i Foruma žena, a kojima se pridružio i Forum seniora, svi odlučni podržati poruku prosvjeda „Još Hrvatska nije propala – dok je različitosti, dok je tjelesne autonomije, dok je sekularnosti, dok je antifašizma, dok je slobode!“ kako se navodi na kraju proglasa pročitanog ispred muzeja Mimara na groznom razglasu. Čak ni takav nije uspio pokvariti sjajan nastup Le Zbora i njihovu verziju pjesme „Još Hrvatska ni' propala“.

Zašto je uopće SDP došao na ovaj prosvjed i nutkao majicama okupljene, iskoristivši ovaj povod za vlastitu promociju, pitali smo Gordanu Sobol, SDP-ovu saborsku zastupnicu i predsjednicu saborskog odbora za ravnopravnost spolova.

Jedna od masovnijih povorki (FOTO: Hina)

„Zato što je to jubilarni, zato što je Zagreb Pride u posljednjih 15 godina učinio puno na demokratizaciji hrvatskog društva i ne možemo dozvoliti da hodamo unatrag, a s Prajdom hodamo naprijed“, rekla nam je, a na komentar kako političare slabo viđamo na protestima, Sobol je prosvjedovala da to nije istina. Bila je, kaže, i na prosvjedu „Hrvatska može bolje“.

Političari, osim toga, na prosvjedima najčešće nisu niti dobrodošli pa se i među okupljenima moglo čuti gunđanje kako na ovaj način SDP-ovci skupljaju jeftine političke poene. Riječ koja se u porukama sa Zagreb Pridea najčešće spominjala je sloboda. Sloboda za sve žene, za novinare, za stvarnu slobodu govora – slobodnu kritiku djelovanja javnih osoba, za slobodna hrvatska javna sveučilišta, za slobodno civilno i sekularno društvo – a ne militarističko i klerikalno.

„Koliko policije“, primijetila je američka turistica, jedna od onih starijih gospođa koje su u mirovini odlučile vidjeti malo svijeta.

„Je li to nekakvo okupljanje nogometnih navijača“, pita pa kad smo joj objasnili da se radi o Prajdu potpuno se zbunila.

„Pa tako sam i mislila, ali zbog čega onda ovoliko policije?“, pita nas građanka države iz koje je nekoliko sati kasnije stravična vijest obišla cijeli svijet, vijest o pomahnitalom muškarcu koji je u gay klubu u Floridi ubio 50 osoba.

Osim interventnih policajaca, na Zagreb Prideu se našao i popriličan broj policajaca u civilu (FOTO: Hina)

Sloboda branjena jedinicama interventne policije najbolje odgovara na pitanje zašto Pride. Prije 15 godina na povorku su navaljivali suzavcem, a danas ispred vijenca od balona u duginim bojama tinejdžeri poziraju za „selfije“ koje će objaviti na društvenim mrežama. Nikad više povratak u tišinu, odlučila je LGBT zajednica prije 15 godina i pomaci su vidljivi.

Svejedno, mladim je ljudima drugačijeg seksualnog opredijeljena teško izbjeći predrasude, a što je zabrinjavajuće događaju se i u školama. Na to je upozorio Dino Martešić, srednjoškolac i aktivist Zagreb Pridea.

„Predrasude s kojima se susrećemo u školi ne bi smjele biti problem samo naših nastavnika i ravnatelja već bi se protiv takvih predrasuda trebao angažirati cijeli sustav obrazovanja. Ali mi za njih ne postojimo, ili bi voljeli da ne postojimo“, rekao je Martešić i svoj kratki govor prekidan navijanjem i pljeskom zaključio sloganom: „Još Hrvatska ni' propala - dok mi u školi učimo o ljudskim pravima“.

Građani pozdravljaju povorku s prozora (FOTO: Hina)

„Nismo jedini!“, poručila je na samom početku Helena Ilijaš, još jedna aktivistica Zagreb Pridea i srednjoškolka koja je zahvalila svima koji su se posljednjih 15 godina borili da društvo postane slobodnije i pravednije.

„Ljubav se valja ulicama grada za vrijeme ovog i svakog Prajda“, rekla je na kraju i riječ prepustila Marini Škrabalo koja je u emotivnom govoru pokušala sažeti 15 godina Prajda: „Kao borbu, kao pobunu, kao zajebanciju, kao kreaciju nove abecede slobode gdje se svako slovo piše kako je tebi gušt, u vjeri da Hrvatska sva ta slova slobode može progutati i sročiti ih u pismo slobode“, govorila je Marina Škrabalo i o žudnji i o guštu i o ljubavi i veselju – svemu onome zbog čega su povorke ponosa u čitavom slobodnom svijetu prilika za proveseliti se i družiti, ali i vidjeti one što vole biti viđeni i neće žaliti truda da se pokažu.

„House of Flamingo“ kolektiv transvestita sa svojim zvijezdama Colindom Evangelista, Le Philip, Entity, Spazam i Orgazam te ostalim članovima, iskoristio je ovu rijetku priliku da središtem grada ponosno prošeta u svojem najboljem izdanju. Nakon Ribnjaka u Močvari su priredili Pride Partycipacija: Queers of the Stone Age – najjači queer clubbing event u Zagrebu za koji su ulaznice bile rasprodane danima prije Zagreb Pridea.

Podrška iz Rijeke (FOTO: Hina)

Došla je na Rooseveltov trg i Severina, Anka Mrak Taritaš, HNS-ova kandidatkinja za gradonačelnicu, a djevojka koja se predstavila kao Luna Kralj razodjenula se za slobodu.

Povorka koja je krenula prema Ribnjaku bila je stvarno impresivna. Podržali su je i Mreža antifašistkinja grada Zagreba, Radnička fronta, Pravo na grad, pa i libertarijanci koji su se pojavili s transparentima poput onoga o kapitalizmu koji podržava slobodu izbora.

„Ovdje su svi dobrodošli“, rekla je s pozornice u parku Ribnjak Marina Škrabalo, a pojavio se čak i svećenik.

„Ja sam gay, mene to nije stid reći, moj biskup zna da sam ja gay jer sam mu to rekao kad me je zaredio za svećenika - ali ja sam iz Hrvatske starokatoličke crkve koja homoseksualce smatra božjom djecom koju ne treba osuđivati“, rekao nam je Mario koji je priliku iskoristio i za reklamu.

Na Ribnjak su podršku došle dati razne generacije (FOTO: Hina)

„Istospolni brakovi mogu dobiti blagoslov u crkvi, ali ne u Hrvatskoj gdje istospolne brakove ne možemo blagosloviti u crkvi nego samo privatno“, govori ovaj svećenik kojeg smo pitali i je li njegov svećenički okovratnik provokacija i zašto ga je danas morao staviti. Objasnio je kako se, kao svećenik, ne osjeća prihvaćenim u LGBT zajednici. Želio je vidjeti reakcije, no osim začuđenih pogleda druge reakcije nije bilo. Ne treba zamjeriti, iskustva koja LGBT zajednica ima s katoličkom crkvom vrlo su traumatična.

Bilo je na Ribnjaku i drugih iznenađenja – osim što je Pride jedino okupljanje građana za ljudska prava na kojem je moguće kupiti i memorabiliju – ekipa koja je ubrzo pronašla svoje mjesto na livadi u hladu pod bogatim krošnjama mogla se i osvježiti, pa nešto i prigristi. Nastupio je Elemental i na jednom se mjestu malo kada imalo prilike vidjeti toliko zanimljivih i različitih ljudi.

Atmosfera se svidjela i starijem bračnom paru koji je na Pride došao prvi put.

Park pun nasmijanih lica (FOTO: Hina)

„Obećavam već godinama svojoj kćeri da ću je dovesti. Ove godine okolnosti su se tako poklopile da je to bilo i moguće. Mi nismo iz Zagreba pa nam je to malo nepraktično, ali najviše sam ovdje zbog svih događanja koja se trenutno zbivaju u našem društvu, i koja zaista vode prema isključivosti, a isključivost ne može voditi dobru nego samo zlu“, pristala je dati kratku izjavu mama dok je lice njezine kćeri tinejdžerke blistalo s dekice na kojoj je sjedila sa svojim prijateljicama. Sve što smo još uspjeli doznati je da dolaze iz jednog manjeg hrvatskog grada.

Predstaviti su se odbile i družice, žene srednjih godina, koje smo uhvatili u prolazu, ali zato što vole Lupigu – tako su rekle – pristale su kratko nam reći kako na Pride dolaze redovno i kako se i njima čini da je ovaj jedan od masovnijih.

„Zapravo, svake se godine okupi sve više ljudi“, rekla nam je uz široki osmjeh naša sugovornica dok ju je partnerica požurivala da krenu.

Atmosferu je podizao Elemental (FOTO: Hina)

Koliko je ljudi okupio ovogodišnji Zagreb Pride pokušavali smo doznati i od policije. Prema službenoj procjeni organizatora – 10.000, kako je s pozornice obavijestila Remi iz Elementala. Prema policiji koja je bila na terenu oko 2.500 – 3.000, rekao nam je voditelj ove policijske akcije. Brojali su, kaže, ali tek u parku Ribnjak, iako je povorka bila najbrojnija tijekom prelaska preko Trga bana Jelačića, jer dio građana do Ribnjaka nije niti stigao.

Bilo je i puno policije u civilu, razlog je teško dokučiti, ali ekipa koja se okupila na Zrinjevcu nije oko toga previše brinula. Divan dan, koji je prijetio prolomom oblaka, park pun nasmijanih lica, atmosfera je u kojoj se i policija mogla osjećati dobrodošlom, a nikakve potrebe za intervencijom nije bilo. Park je čak bio i besprijekorno čist, što je rijetko slučaj kada se na istome mjestu okupi toliko ljudi. Uokolo su hodali Zagrepčani koji se prehranjuju skupljanjem plastičnih boca i limenki, i njima je ta subota 11. lipnja bila odličan dan.

S transparentom je na Zagreb Pride došao i Tofko Dedić Toti, predsjednik Svjetske organizacije Roma za borbu protiv nasilja i netolerancije (FOTO: Hina)

Park je ostao pun sve do 19 sati i službenog kraja programa. Tko nije bio, propustio je pravi festivali tolerancije. Intermezzo od političkog ludila koje vlada pružio je onima koji su se okupili nadu kako bi uistinu, možda ne sutra ali jednog dana sigurno, cijelo naše društvo moglo biti slobodno i nesputano - kao Prajd.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".