Prema popisu iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, dok je katolika 83,2 posto. Velika većina katolika u Hrvatskoj su, očito, Hrvati, no ono što popis stanovništva ne pokazuje je da se Hrvati i katolici koji žive u Hrvatskoj mogu svrstati u dvije skupine: prvu čine Hrvati koji su katolici, a drugu Hrvati katolici. Na prvi pogled se ovakva klasifikacija može činiti cjepidlačenjem, no ona je ključna za razumijevanje odnosa i pojava u današnjem hrvatskom društvu. A u čemu je, dakle, razlika između Hrvata koji su katolici i Hrvata katolika? Hrvati koji su katolici poštuju Ustavom Republike Hrvatske propisanu odvojenost vjerskih zajednica i države i nemaju ambicije uređivati zakone u skladu s religijskom doktrinom. Nasuprot njih, imamo Hrvate katolike. Teško je procijeniti njihov broj, ali nedvojbeno je da su mnogo glasniji i prisutniji u javnosti.

„Ako su, kako tvrdite, vaši drevni preci bili tako primitivni kako objašnjavate ovaj čarobni megalitski kompleks?“ Turistički vodič se okrenuo prema uspravnom, divovskom kamenju poredanom u dva kruga kamenih blokova te promucao na tečnom korejskom: „Istina jest kako stijene ovog kamenog kompleksa skrivaju u sebi tajnu svog nastajanja i svrhu, kao što je istina da znanstvenici diljem svijeta nisu uspjeli dokučiti primarnu svrhu kamenog obruča širokog 105 metara koji je postavljen na ovom mjestu, ali tako primitivna civilizacija ipak nije mogla napraviti visoko sofisticiranu zvjezdarnicu iz prostog razloga što tadašnji stanovnici nisu posjedovali znanja iz pitagorejske matematike, tako da je sama teorija prilično nategnuta.“ Mladi Kojejac u dresu Hajduka iz Splita ipak se nije dao smesti: „Znači milijun posjetitelja, koji dolaze da se dive ovom mjestu, su debili?“

„Braća“ („Bratři“), češka biografska, usto i period drama nabijena akcijom u trajanju od dva sata i 15 minuta, u kojoj redatelj Tomáš Mašín i scenarist Marek Epstein razlažu polarizirajuć moment novije nacionalne povijesti, mogla bi lako (čak i bolje) funkcionirati kao trodijelni serijal od 45 minuta po nastavku. Tako je nekako, kao epski, prostorno razvedeni triptih, taj film i komponiran. U uvodnom dijelu izlaže se društveno politički kontekst Čehoslovačke s početka 1950-ih, kao i obiteljske prilike iz kojih potječu Josef i Radek Mašín, titularni protagonisti. Treba odmah reći, u pitanju su stvarni likovi, akteri kontroverzne epizode čehoslovačkog poraća kojom su se poslije 1989. godine, odnosno Baršunaste revolucije intenzivno bavili i publicisti i povjesničari, a ni 70 godina kasnije u tamošnjoj javnosti nema konsenzusa jesu li ti mladići, tada u ranim dvadesetima, bili heroji ili teroristi.