UKINUTA SLOBODA IZBORA: Kako je pravo na pobačaj misteriozno nestalo iz nacrta prvog hrvatskog Ustava

Ante Radić

7. ožujka 2017.

UKINUTA SLOBODA IZBORA: Kako je pravo na pobačaj misteriozno nestalo iz nacrta prvog hrvatskog Ustava

Aktualna društvena bitka za pravo žena na slobodan izbor o rađanju djece, odnosno za pravo žena na odlučivanje o svome tijelu, danas ne bi opterećivala hrvatsko društvo da je usvojen Prijedlog nacrta Ustava koji su na Krku u kolovozu 1990. godine priredili Smiljko Sokol, Vladimir Šeks i Krunislav Olujić. Međutim, iz Prijedloga nacrta Ustava, po svemu sudeći zahvaljujući intervenciji Kaptola, tad su izbačene uredbe koje su govorile o pravu čovjeka na slobodno odlučivanje o rađanju djece kao ustavnom pravu.

"Mi smo pravo na slobodan izbor stavili u nacrt Ustava, ali dok smo došli od Krka do Zagreba ta odredba je nestala. To je zahvaljujući nekim silama izbačeno pa se od '91. godine do danas suočavamo s čitavim nizom svjetonazorskih pitanja za ili protiv", kaže odvjetnik Krunislav Olujić, čovjek koji je spomenute odredbe nastojao ugraditi u hrvatski Ustav.

"Po svemu sudeći, to je iz Ustava ispalo po želji Kaptola" - Krunislav Olujić (SCREENSHOT: HRT)

Olujić nam je dostavio i dijelove nacrta Ustava s odredbama o pravo na slobodan izbor rađanja djece.

Predmetna problematika obrađena je u člancima 64. i 66. nacrta Ustava. U članku 64. stajalo je: "Republika osobitu pozornost poklanja zaštiti materinstva, djece i mladeži te stvara uvjete za opstojnost takvih socijalnih i inih okolnosti kojima će se osigurati pravo na život svakog nerođenog djeteta. Republika potiče svim potporama, a napose gospodarskim, povišenje broja poroda, obiteljima s više djece osigurava veće blagodati socijalnog osiguranja te osigurava i usmjerava opstojnost medicinskih i drugih uvjeta za smanjenje broja mrtvorođenčadi, pomora djece i za zdrav razvitak djeteta."

U članku 66., pak, kratko je zapisano: "Pravo je čovjeka slobodno odlučivati o rođenju djece."

"Po svemu sudeći, to je iz Ustava ispalo po želji Kaptola", kaže danas Olujić.

Ustav RH
Prijedlog nacrta Ustava RH iz 1990. godine (FOTO: Lupiga.Com)

Pri izradi hrvatskog Ustava, valja naglasiti, javnost se nije mogla uključiti u odlučivanje. Javne rasprave nije bilo. O Ustavu je odlučivala Ustavotvorna komisija, koju su sačinjavali "istaknuti predstavnici političkog i akademskog života".

"Kad sam pitao zašto su odredbe o pravu na izbor izbačene iz Ustava, nisam dobio zadovoljavajući odgovor. Rekli su mi da će se to urediti zakonima, što je dovelo do ovoga što imamo danas", objašnjava Krunislav Olujić.

O onome što imamo danas, odnosno o odluci Ustavnoga suda prema kojoj pobačaj ne može biti zabranjen, ali će se u iduće dvije godine donijeti zakon koji će ovu problematiku urediti, Olujić kaže ovako: "Ta odluka nije hrabra, ona je očekivana, ali dijelom je riječ o zakašnjeloj odluci po kojoj će ovaj saziv Ustavnog suda ostati trajno zapamćen u hrvatskoj ustavno - sudskoj, zakonodavnoj praksi, pa ako hoćete i u političkom životu zemlje. Predstoji nam čitav niz daljnjih svjetonazorskih prijepora."

"Nedvojeno je, dakle, da pravo na pobačaj više nije ustavno pravo, a nije niti temeljno ljudsko pravo. Ustavni sud je rekao da sam pobačaj nije kontracepcijsko sredstvo za sprječavanje neželjene trudnoće, ali jest zakonom dopušten način prekida trudnoće. Pravo čovjeka na slobodno odlučivanje o rođenju djece, što je nekoć bilo ustavno pravo, Ustavni sud vraća kao pravo nižeg ranga, kao zakonsko pravo, s tim da je njegov subjekt isključivo žena, ali pravo žene na prekid trudnoće nije apsolutno pravo po svojoj naravi, obzirom da će se ono regulirati zakonom i kao takvo otrpjeti čitav niz ograničenja koja izviru iz same odluke Ustavnog suda", ističe Olujić.

Ustav Republike Hrvatske
Od Krka do Zagreba misteriozno je nestao članak 66. (FOTO: Lupiga.Com)

O odluci Ustavnog suda razgovarali smo i s odvjetnikom Čedom Prodanovićem, a razgovor smo vodili nakon HRT-ove emisije "Otvoreno", u kojoj je obrađivana ova tema.

"Dok sam gledao tu emisiju, na pamet mi je palo da se u ovome svemu zanemaruje i preskače jedno društveno licemjerje, a prije svega licemjerje zagovornika zabrane pobačaja. Naime, isključuje se da se seksualni odnosi ne vode isključivo radi reprodukcije hrvatskog nacionalnog korpusa, nego i - vrlo profano - radi užitka, odnosno da se zabrana pobačaja koju oni predlažu u krajnjoj konzekvenci može tumačiti i kao kazna za seks koji nije u funkciji reprodukcije", kaže Prodanović.

"Sve to graniči s namjerom stvaranja 'državne mladeži' o kojoj će brinuti iz nekih viših interesa, a što asocira na neka ružna, davna vremena" - Čedo Prodanović (SCREENSHOT: RTL)

Nadalje, zagrebački odvjetnik komentira izjavu ministra zdravstva Milana Kujundžića, koji je, prema Prodanovićevoj interpretaciji, na neki način rekao da se ženama "ne smiju dozvoliti pobačaji, jer je Hrvatska u velikoj demografskoj krizi".

"Moj je odgovor na tu tezu da žena ima pravo na vlastitu odluku. Najviše se govori da su socijalni uvjeti najčešći razlog zbog kojeg se žene odlučuju na pobačaje pa bi po tome žene mogle mirno rađati, samo ako joj država omogući uvjete. Ovo je točno samo djelomično, jer postoji niz razloga zbog kojih se žene odlučuju na pobačaj. Takve odluke uvjetovane su nizom okolnosti i ženama treba prepustiti odluku hoće li roditi ili neće, a problem demografije se sigurno ne rješava rođenjem neželjene djece", tvrdi Prodanović.

U spomenutoj televizijskoj emisiji, napomenuo je, rečeno je i da se "problem" - ako žene nemaju uvjeta za odgoj djeteta – može riješiti i boljim uređenjem instituta posvojenja.

"Meni to graniči s namjerom stvaranja 'državne mladeži' o kojoj će brinuti iz nekih viših interesa, a što asocira na neka ružna, davna vremena", zaključio je Prodanović.

Novinarka Ana Brakus, aktivistički angažirana na polju ljudskih prava, donošenje odluke Ustavnog suda u okviru aktualne političke i društvene klime smatra izrazito lošom viješću.

"Bitno je da organizacije civilnog društva i pojedinci koji se zalažu za slobodu u svojim prijedlozima i stavovima o ovom pitanju ne odstupe niti milimetra" - Ana Brakus (FOTO: Facebook) 

"Pogledamo li akcije Vlade na vanjsko-političkom planu, koje se tiču predmetne teme, jasno je kako aktualna vlast doživljava reproduktivna prava. Oni bi ih najradije izbrisali. Budući da je ovakva odluka Ustavnog suda ne samo ostavila prostor za kreiranje novog zakona, već ga štoviše i naložila, jasna je visoka razina zabrinutosti i skepse kod svih koji se zalažu za pravo na slobodan izbor, odnosno za slobodu uopće. Slični prijedlozi u Poljskoj, a pogotovo u Makedoniji – u svakog dana sve ekstremnije desnoj političkoj klimi kakvu imamo i u Hrvatskoj – rezultiraju restrikcijama koje dovode do toga da pobačaj, iako je tehnički legalan, gubi komponente sigurnosti i dostupnosti", komentira Ana Brakus.

U predstojećem razdoblju ona očekuje da će se zagovornici zabrane pobačaja potruditi što jače utjecati na kreiranje mišljenja javnosti, odnosno mišljenja saborskih zastupnika i zastupnica, kako bi prošla njihova verzija edukacije i savjetovanja i svega sličnog.

"Mislim da je jako važno da organizacije civilnog društva i pojedinci koji se zalažu za slobodu u svojim prijedlozima i stavovima o ovom pitanju ne odstupe niti milimetra", zaključila je Brakus.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com