SLAVA HEROINAMA: Ruže i svijeće za Rajku i Zdenku

A. B.

29. prosinca 2016.

SLAVA HEROINAMA: Ruže i svijeće za Rajku i Zdenku

Na današnji dan prije 75 godina umrla je u bolnici od posljedica ustaškog premlaćivanja u zatvoru starija sestra Baković, Rajka. Njezina mlađa sestra Zdenka umrla je samo četiri dana ranije, na katolički Božić, počinivši samoubojstvo skokom kroz prozor ustaškog zatvora.

Rajka je imala 24, a Zdenka 21 godinu kada su, štiteći svoje drugove, preminule u mukama.

Grupa antifašista odala im je počast paljenjem svijeća i polaganjem ruža kod njihovih bisti u Prolazu sestara Baković u centru Zagreba.

"Ove dvije hrabre drugarice, čija je trafika kod današnjeg Zagrebačkog kazališta mladih bila ključni punkt za komunikaciju zagrebačkih ilegalaca, unatoč mučenju nikoga nisu odakle. Slava heroinama!", stoji u poruci Antifašističkog Vjesnika uz fotografije. 

Zahvaljujući njihovoj snazi, nitko nije ugrožen njihovim uhićenjem

Pale su u ruke ustaša nakon što je jedan kurir iz Mjesnog komiteta Komunističke partije Dalmacije pokleknuo pod torturom i kazao gdje nosi dokumente - u trafiku u Nikolićevoj ulici. To je bilo ono što si sestre Baković nisu htjele dozvoliti. 

Prema svjedočenju Jerka Bakovića, njihovog brata, u noći 20. prosinca, agenti Ravnateljstva sigurnosti upali u stan Bakovićevih u Gundulićevoj ulici, te uhapsili obje sestre i brata Mladena. Ponijeli su i ključeve kioska. Nekoliko su dana za redom naizmjence sestre dovodili u trafiku s namjerom da u zasjedu padnu i ostali kuriri. Hana Pavelić, aktivistica koja je bila zadužena za vezu sa javkom (partijskom vezom) u trafici, uočila je da nešto nije u redu u Zdenkinom i Rajkinom ponašanju, te je obavijestila ostale, tako da nitko nije uhapšen. Hana Pavelić je ubrzo i sama uhvaćena i ubijena u logoru Stara Gradiška, navodi se na stranicama režisera filma Duhovi Zagreba (2009.), Jadrana Bobana


Slava im! (FOTO: Antifašistički vjesnik)

Neobična epizoda s Miškecovim prolazom

Iste godine kada je nastao ovaj film, sestrama Baković vraćen je njihov prolaz. Devedesetih su, naime, biste sestara Baković oštećene, kao i spomen-ploča, a prolaz je preimenovan u Miškecov prolaz. Zaslužni Hrvat, po kojemu ovo mjesto dobiva ime po dolasku nezavisnosti države Hrvatske upravljane pesnicom Franje Tuđmana, graničio je s fantazijom. Potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine Morana Paliković-Gruden (HNS), koja sama živi kojih stotinjak metara od tog mjesta, na Cvjetnom trgu, prilikom rasprave o vraćanju imena prolazu priznala je da nije uspjela shvatiti tko je bio taj čovjek, čime se točno bavio i kako se uopće točno zvao.

Prema navodima zaljubljenika u alternativnu povijest Zagreba, Željka Zurla, radilo se o  Mihaelu Erdecu, rođenom u okolici Ivanca u Zagorju, koji je bio lutalica s usnom harmonikom. Zurl piše na svom blogu da je prije rata Erdec nastupao kao akrobat u cirkusu i varijeteu dok nije doživio nesreću. 

"Neki su rekli da je pal na glavu pa je malo 'skrenul'. Posle toga, za kruh je zarađival na gradnjama, pomažući uličnim pilarima i kao 'čovjek sendvič', noseći po centru grada reklame", piše on u članku objavljenom 2006. godine u Reader's Digestu. Po njegovim riječima, vezan je za ovu lokaciju tako što je živio u kotlovnici kina "Balkan", današnje "Europe", čiji je izlaz okrenut prema Prolazu sestara Baković.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Antifašistički Vjesnik