Usprkos naporima da se unište ili potisnu u sjećanju, prepuste propadanju, apstraktni futuristički spomenici nastali u doba socijalizma, zadnjih su godina u više navrata bili viralna senzacija na društvenim mrežama. I ne samo na prostoru bivše Jugoslavije na čijem su tlu razasuti ovi gorostasi, djela ponajboljih umjetnika ovih prostora u 20. stoljeću, već i u inozemstvu. Njihov vanzemaljski prikaz gotovo neizrecivih emocija i pojmova - od patnje u logorima za vrijeme Drugog svjetskog rata, slobode, revolucije ili veličine proboja antifašističkih snaga na Sutjesci - ali i smještaj u prostoru, nadilaze napore službenih povijesti današnjih nacionalističkih država da ih gurnu u stranu. Zagreb im ovih dana odaje dužno poštovanje.

Povod za raspravu o spomenicima je internetski link na galeriju fotografija Jana Kempenaersa, koji je napravio turneju po bivšoj Jugoslaviji i snimio spomenike Dušana Džamonje, Vojina Bakića, Miodraga Živkovića, Jordana i Iskre Grabul, Bogdana Bogdanovića, Gradimira Medakovića... Galerija je, samo na jednom linku, prikupila dvjesto tisuća Facebook lajkova, premda tim djelima, koje će fotograf okrstiti englesko-naškom kovanicom "Spomeniks", nedostaje kontekst.

ZABORAVLJENA POVIJEST Nekada važna remekdjela, simboli kojih se danas svi stide

Seminar iz serijala Neočekivani susreti "Abandoned Soviet Monuments From the Future That are Not" u Multimedijalnom institutu MAMA u organizaciji Delve instituta za trajanje, mjesto i varijable, potrajao je u srijedu od popodnevnih sati pa skoro do ponoći. Gostovali su Ilya Budraitskis, Ana Teixeira Pinto, Antonia Majača, Milica Tomić, Andrew Hersher, Branimir Stojanović, Ivana Bago i Sanja Horvatinčić, govoreći svaki iz svog ugla o naknadnoj publici koju su si ovi spomenici priskrbili nakon raspada Jugoslavije.

Andrew Hersher (FOTO: Lovro Krnić)

U socijalističkom sustavu bili su izletna destinacija za obrazovanje đaka o narodnooslobodilačkoj borbi, da bi '90-ih njihovo simboličko značenje bilo sustavno zatirano.

Populistička eksplozija

Danas se ponovno postavlja pitanje može li se njihova umjetnička vrijednost gledati odvojeno od političkog značenja, što znače pojmovi napuštenost, komemoracije, depolitizacije ili estetike koji se mogu pročitati na spomenutom internetskom linku, koji dovodi do njihovog novog oživljavanja.

Ogrlica s motivom spomenika kod Podgarića (FOTO: DeLVe institut)

"Nedugo zatim ove slike i njihovi odbljesci generiraju inflaciju umjetničkih radova koji završavaju u privatnim galerijama, zbirkama i sajmovima umjetnosti, niskobudžetnim filmovima znanstvene fantastike, dizajnerskim razglednicama, pojavljuju se u video spotovima britanskih pop bandova, smanjuju se na prigodnu veličinu za ogrlice i naušnice koje se prodaju u online modnim dućanima, sve do ambicioznih ruinofilskih monografija i projekata umjetnika, arhitekata i istraživača raznih vrsta. Jednostavno rečeno, ‘Spomeniks’ - kako su nazvani prvi put kad se depolitizirajući zapadni pogled spustio na njih, naglo doživljavaju svoju planetarnu populističku eksploziju", primjećuju organizatori rasprave, koji za razliku od buđenja konzervatorskog impulsa ili depolitizirane folklorističke lijeve melankolije, predlažu i propitivanje kanona jugoslavenskog apstraktnog modernizma kao univerzalne forme utopije; postavljanje pitanja o ovim objektima kao okamenjenoj revoluciji odnosno njenoj postrevolucionarnoj i reakcionarnoj formi.

Sanja Horvatinčić (FOTO: Lovro Krnić)

Kao nastavak bavljenja ovom temom, u Delve institutu preporučuju projekciju poetičnog filma "Spomenik" multimedijalnog umjetnika Igora Grubića, koja će se održati u četvrtak u Pogonu Jedinstvo.

Rušenje i ranjavanje

"'Spomenik' je zamišljen kao vizualni esej (bez dijaloga i naracije) o 'životu' tih impresivnih djela socijalističkog kiparstva i stanju u kojem se nalaze, propitujući njihovu današnju svrhu. Iako se to na nekima gotovo ni ne vidi, mnogi od spomenika bili su bombardirani, djelomično srušeni ili teško 'ranjeni' tijekom 90-ih. Upravo je sustavno uništavanje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj tijekom prve polovice 90-ih i Domovinskog rata, kad je stradalo oko 3.000 spomenika, bilo motivacija za snimanje filma", navodi se u pozivu na projekciju.

Uz prikazivanje filma "Spomenik" održat će se koncertni nastup švedskog kompozitora i sound artista BJ Nilsena. Glazbeni performans prati nijemu projekciju u skladu s filmskom naracijom i nastaje na licu mjesta.

MAMA (FOTO: Lovro Krnić)

 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lovro Krnić