DUBROVAČKI UMJETNICI U BEOGRADU: Urbanove fotografije razaranja Dubrovnika po prvi put pred Beograđanima

Ivor Fuka

19. rujna 2014.

DUBROVAČKI UMJETNICI U BEOGRADU: Urbanove fotografije razaranja Dubrovnika po prvi put pred Beograđanima

Više od dvadeset dubrovačkih umjetnika predstavit će u Beogradu svoje radove u sklopu izložbe „Grad je mrtav. Živio Grad!“ koja će u četvrtak 25. rujna biti otvorena u beogradskoj galeriji Podroom. Između ostalog Beograđani će po prvi puta vidjeti originalne fotografije dubrovačkog fotografa Pava Urbana koje prikazuju razaranje Dubrovnika, a jedna od panel diskusija koje će se održati u sklopu izložbe bit će posvećena nasljeđu pjesnika i prevoditelja Milana Milišića, jedne od prvih civilnih žrtava napada na Dubrovnik, te odnosom politike i umjetnosti prema njemu danas.

Dubrovačka nezavisna umjetnička scena po prvi puta dolazi u Beograd, i to u vidu izložbe na kojoj će se Beograđanima predstaviti 27 dubrovačkih umjetnika. Izložba nazvana „Grad je mrtav. Živio Grad!“ bit će otvorena 25. rujna u beogradskoj galeriji Podroom.

„Kroz radove više od dvadeset umjetnika i dvije panel-diskusije, bit će otvorene teme vezane uz kulture i politike upravljanja javnim prostorima te ulogu aktivizma u suvremenoj umjetničkoj proizvodnji“, podvlače organizatori.

Posebna je zanimljivost kako će Beograđani po prvi puta imati priliku vidjeti originalne fotografije dubrovačkog fotografa Pava Urbana koje prikazuju razaranje Dubrovnika. Urban je u prosincu 1991. godine poginuo snimajući kako se nemilosrdno uništava njegov grad. Bile su mu tek 23 godine. Smrt ga je pronašla nedaleko Orlandovog stupa, nakon što je uspio snimiti seriju fotografija na kojima se vidi kako granate razaraju samo središte Grada.

Pavo Urban
Posljednja fotografija Pava Urbana (FOTO: Pavo Urban)

U najavi dubrovačkog gostovanja organizatori napominju kako je posljednjih 25 godina Dubrovnik prošao kroz „ratna razaranja, poslijeratnu izolaciju, procese privatizacije i denacionalizacije, stečajne postupke, propadanje i rasprodaju nekada uspješnih tvrtki, gašenje svakog oblika proizvodnje, svođenje gospodarstva na monokulturu turizma, iskorištavanje kulturnog nasljeđa i prostornih resursa, te agresiju špekulantskih nekretninskih 'investicija' usmjerenu na sve javne prostore grada“.

Kustos izložbe je suvremeni dubrovački umjetnik Slaven Tolj, dugogodišnji voditelj Art radionice Lazareti i direktor riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Za ovu priliku Tolj je najavljujući izložbu objasnio kako je Dubrovnik danas paradigma svega onoga što se događa u širem prostoru.

„Izložba je priča o vremenu od devedesetih do danas kroz pogled suvremenih umjetnika koji djeluju ili su na neki način vezani za Dubrovnik. Bit će zanimljivo, ne u smislu prezentacije što smo sve radili, nego čitanja uopće ovog prostora i vremena”, najavio je.

Što se tiče panel diskusija, prva će biti održana u petak 26. rujna u 17.30 sati u zgradi Muzeja Grada Beograda, a u okviru „Oktobarskog salona”. Tom će se prilikom kroz razgovor s koordinatorom inicijative „Srđ je naš“, Đurom Caporom, te Slavenom Toljom, beogradskim arhitektom Bojanom Kovačevićem i članom kolektiva Ministarstvo prostora, Markom Aksentijevićem, otvoriti u današnje vrijeme vrlo aktualna tema politike upravljanja javnim prostorima.

Slaven Tolj
"Dubrovnik je paradigma svega onoga što se događa u širem prostoru" - Slaven Tolj (FOTO: Novilist.hr)

Već dan kasnije, u subotu, 27. rujna, u 19 sati u galeriji Artget KCB, održat će se i druga panel diskusija, koja će u cjelosti biti posvećena nasljeđu pjesnika Milana Milišića, jedne od prvih civilnih žrtava napada na Dubrovnik, i bavit će se odnosom politike i umjetnosti prema njemu danas, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji. U diskusiji će sudjelovati Milišićev dugogodišnji prijatelj, ravnatelj HRT-ovog centra Dubrovnik Vedran Benić, beogradski pisac Predrag Čudić te, ponovno, Slaven Tolj.

Izložba će potrajati sve do 18. listopada, a na kraju je red da i poimence spomenemo umjetnike čiji će radovi biti predstavljeni u Beogradu - Milan Milišić, Pavo Urban, Antun Maračić, Pasko Burđelez, Ivana Jelavić, Ivana Pegan Baće, Viktor Daldon, Luko Piplica, Ana Požar Piplica, Tina Gverović, Ben Cain, Mara Bratoš, Ervin Babić, Marko Ercegović, Dario Kulišić, Marija Grazio, Stjepan Grbić, Ana Opalić, Mario Cvjetković, Marija Pende, Karmen Dada, Ivona Vlašić, Ivana Selmani, Božidar Jurjević i Slaven Tolj.

Izložbu, inače organiziraju Art radionica Lazareti iz Dubrovnika, Muzej moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke, Udruženje građana Kontra i Platforma za savremenu umetnost Kiosk iz Beograda, a uz podršku Ministarstva kulture Srbije, Kulturnog centra Beograda, beogradskog ureda forumZFD i zaklade Heinrich Böll.

Lupiga.Com