Atenska demokracija

AUTOR: Davor i Klara | 01. 01. 2002.
Historijski put Atene bio je dulji od puta suparničke Sparte. Započeo je prije, trajao dulje i ostavio iza sebe dubok i neizbrisiv trag. U vrijeme kad su dorski preci Spartanaca još živjeli kao nomadi u dalekim stepama, na Akropoli je već stajala tvrđava s hramovima bogova. Najstariji tragovi ljudi datirani su ondje već sredinom 3. tisućljeća prije n. e. Riječ je o rovovima isklesanima u stijeni iznad izvora Klepsidre. PartenonPrvi historijski poznati stanovnici Atene bili su

Solon

AUTOR: Davor i Klara | 01. 01. 2002.
Krajem 7. stoljeća prije n. e. unutarnja situacija u Ateni poprilično je loša, a još je gore inozemno stanje: Megarani su s otoka Salamine započeli blokadu atenske luke Pireja. Svi pokušaji da se otok osvoji ostali su bez uspjeha, a kako su arhonti, po svemu sudeći, bili uvjereni u to da problemi o kojima se smije govoriti nikoga neće mučiti, uveli su smrtnu kaznu za svakoga tko samo spomene Salaminu. Našao se, međutim, čovjek koji je našao izlaz i iz te situacije. Došao je u

Ostracizam ili sud crjepića

AUTOR: Davor i Klara | 01. 01. 2002.
Osim uobičajenih institucionalnih garancija, protiv opasnosti državnog udara koji je u 6. stoljeću prije n. e. bio vrlo izgledan, vladar Klisten je stvorio još jednu osobitu i vjerojatno donekle predimenzioniranu stvar: ostracizam ili sud crjepića (od ostrakon, crijep). Svake godine u proljeće sazivala bi se izvanredna narodna skupština kako bi pretresla pitanje ima li među građanima netko tko bi mogao biti opasan za njihovu slobodu. Ako se skupština izjasnila potvrdno, okupila se za šest

Drakon, drakonski zakoni

AUTOR: Davor i Klara | 01. 01. 2002.
Kilonov ustanak (oko 630. god. prije n. e.), brutalno ugušen na način nepoznat čak i jednom Machiavelliju, bilo je značajno upozorenje atenskim aristokratima pa su se odlučili na ustupke. Od zahtjeva naroda naumili su udovoljiti barem jednom: da se javno utvrdi što je pravo, a što dužnost. Godine 621. prije n. e. povjerili su jednome od arhonata da prouči i pribilježi cjelokupno običajno pravo. Njegovo je ime bilo Drakon, a izuzetno strogi i bezobzirni zakoni do danas se nazivaju drakonskima,

Kobaš

AUTOR: miro@lupiga.com | 01. 01. 2002.
Raspitujući se o jednom slikaru saznao sam da se dotični rodio u Kobašima, tipičnom ušorenom prisavskom selu. Pravo ime mu je Slavonski Kobaš, nalazi se blizu Slavonskog Broda i ako upišete to mjesto u pretraživač dobit ćete samo par dosadnih rezultata. No, Kobaš je po mnogo čemu drugome, zanimljivo mjesto ispunjeno zdravim duhom. Njegova zanimljivost leži u tome da sa svojih 1.500 stanovnika ima popriličan izbor školovanih ljudi. Tako osim već prije spomenutog slikara koji se zove Zdravko

Komoštre

AUTOR: Ida | 01. 01. 2002.
Kladin se da 99 posto ovdašnjih Lupeži pojma nima ča su to komoštre! E komoštre su kadene ili da pravin da me razumite: lanci na kojima su nad ognjištem u primorskim kućama visile posude u kojima se kuhalo (brunci za palentu npr.). I sve to skupa i ne bi bilo zanimljivo da se na otoku Krku uz komoštre ne veže i obilježavanje Badnjaka odnosno običaj "potezanja komoštri". Dakle, na Badnjak, matere i babe dale bi dičini komoštre, a ova bi zajedno trčala selon potežuć komoštre i stvarajući pri tom